iklan

EKONOMIA, HEADLINE, INKLUZAUN SOSIÁL, MUNISÍPIU, OÉ-CUSSE (RAEOA)

ACbit realiza semináriu reforsa ekonomia feto sobrevivente Oé-Cusse

ACbit realiza semináriu reforsa ekonomia feto sobrevivente Oé-Cusse

ACbit realiza semináriu no promove produtu lokál hodi reforsa ekonomia feto sobrevivente sira iha RAEOA. Imajen Tatoli/Abílio Elo Nini.

OÉ-CUSSE, 14 setembru 2022 (TATOLI)- Assosiasaun Chega ba Ita (ACbit), kuarta ne’e realiza semináriu hodi promove produtu lokál nune’e hakbiit ekonomia feto sobrevivente sira, iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).

Semináriu ne’e ho objetivu halibur feto sobrevivente sira hodi fahe informasaun no esperiensia kona-bá luta moris liuhosi promove produtu lokál.

Diretora ACbit, Maria Manuela Leong Pereira, hatete, semináriu ne’e parte hosi eventu bazár, aprezenta no promove produtu lokal ne’ebé prodús hosi feto vítima violénsia bazea jéneru, no sobrevivente hosi konflitu pasadu.

Nune’e mós evenu ne’e parte hosi projetu atu reforsa hamutuk, ne’ebé implementa hosi ACbit ho parseiru Hivos no FOKUPERS, ne’ebé hetan apoia fundu hosi Uniaun Europeia (UE) iha Timor-Leste, hodi promove inkluzaun sosiál no dezenvolvimentu ekonomia ba feto sobrevivente no vítima ba violénsia iha Timor-Leste.

Grupu feto sobrevivente ne’ebé eziste iha Oé-Cusse mai hosi sub-rejiaun Oésilo iha suku Bobometo, iha aldeia Quibiselo no Tumin, iha sub-rejiaun Pante Makasar hosi suku Taiboko no Lalisuk.

“Atividade ne’e realiza ho ejenda rua, promove produtu lokál no realiza semináriu, ho tema ‘hakbiit ekonómia sobrevivente hodi promove produtu lokál, atu hakbiit ekonomia sobrevivente’, ho objetivu prinsipál rua,” Manuela Pereira, ko’alia iha ámbitu abertura semináriu ne’ebé hala’o iha salaun Dominakana Oé-Cusse.

Nia hatutan, objetivu dahuluk liuhosi bazár ne’e, atu fó oportunidade ba inan feto sobrevivente sira, atubele promove sira-nia produtu lokál ne’ebé sira prodús ona, nune’e bele hasa’e sira-nia rendimentu ekonomia iha família atu sustenta oan-sira nia nesesidade.

Objetivu daruak, atu fó espasu ba inan feto sobrevivente-sira, atubele fahe esperiensia no aprende ba malu, nune’e bele hetan informasaun ruma hosi instituisaun Governu sira, emprezáriu lokál, Organizasaun Naun Governamentál inklui feto sobrevivente sira.

Aliende ne’e, aprezenta mós filme badak ho objetivu oinsá promove inkluzaun ekonomia no inkkuzaun sosiál, oinsá mak ita tau importánsia ba hakbiit ekonomia ba feto sobrevivente.

Nia grupu alvu ne’ebé hamahan-aan iha ACbit, hanesan grupu alvu ba sobrevivente sira iha sub rejiaun Oésilo iha suku Bobometo, aldeia Tumin no Quibiselo, iha sub-rejiaun Pante Makasar suku iha Taiboko, aldeia Makelab no mós iha suku Lalisuk.

“Ita ajuda iha parte halo tais no depende mós hosi sira-nia inisiativa rasik, tanba iha fundu rotativa ho montante $1.500 ne’ebé uza, hetan apoia hosi SEII hodi halo negósiu, maibé sira fó fila ona ba grupu seluk tu hala’o fali negósiu tanba fundu ne’e uza nia durasaun tinan ida,” nia informa.

Nia fundamenta, fundu rotativa oferese depende hosi grupu idak-idak nia polítika, tanba iha iha diskusaun sira mak sei hili atividade ne’ebé mak sira hala’o, depois sira fa’an no hetan osan, balu uza ba nesesidade atu dezenvolve tán no entrega fila fundu rotativa ba grupu seluk.

Tuir dirijente ACbit nia observasaun, ho fundu rotativa ne’e iha progresu di’ak tanba iha mudansa liuliu iha responsabilidade, tanba iha espíritu serbisu maka’as ajuda malu no mós sente iha benefísiu atu sustenta nesesidade família.

Purtantu, semináriu ne’e abertura hosi Adjuntu Prezidente Autoridade RAEOA, Maximiano Neno, enkoraja feto sobrevivente sira, kontinua serbisu maka’as nune’e bele kontribui redús má-nutrisaun no liña pobreza iha rejiaun ne’e.

“Semináriu ne’e importante tebes atu tulun inan feto sira iha RAEOA hodi promove sira-nia atividade oinoin inklui produtu sira-ne’ebé produs ona, ida-ne’e bele kontribui ona atu liberta kiak no mukit, liuliu hamenus má-nutrisaun no liña pobreza,” nia katak.

Nia haktuir, iha 2021 autoridade RAEOA liuhosi Gabineti Presidente Autoridade apoiu grupu feto hamutuk 34 ho orsamentu rihun $94, atu oinsá bele kria serbisu ba aan rasik, hodi responde nesesidade família nian.

Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!