iklan

OPINIAUN

Governu nia boa-governasaun

Governu nia boa-governasaun

Hermenegildo Bubun.

Hosi:

Hermenegildo Bubun

Timor-Leste nu’udar Estadu ida demokrátiku, independente ne’ebé restaura hikas ninia independensia iha loron 20 fulan-maiu 2002. Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL) nu’udar norma ka baze legál ida ne’ebé orienta no fó ordem ba sidadaun hotu ne’ebé hetan fiar husi povu atu kaer ukun no lidera organizasaun Estadu nian, tenke halo tuir de’it saida mak Konstituisaun haruka hodi garantia pás, estabilidade, justisa sosiál no esensiál liu mak moris di’ak povu tomak iha Estadu no nasaun ida ne’e. Konstituisaun RDTL artigu 6 ne’ebé ko’alia konaba objetivu Estadu nian.

Estadu nia objetivu fundamentál sira maka: a) Defende no garante Nasaun nia soberania; b) Garante no promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamentál, no respeitu ba Estadu nia prinsípiu kona-ba direitu demokrátiku; c) Defende no garante demokrasia polítika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun problema nasionál sira; d) Garante dezenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siénsia no téknika; e) Harii sosiedade ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di’ak ba isin no ba klamar; f) Proteje didi’ak meiu-ambiente no boli nafatin riku-soin rai nian; g) Hakatak no haloko povu timoroan nia personalidade no nia liman-rohan kulturál. h) Harii no haburas relasaun di’ak no harosan (kooperasaun) ho povu no ho Estadu hotu-hotu; i) Promove dezenvolvimentu ida-ne’ebé nakait kabeer ba setór oioin no rejiaun sira, no mós fahe loloos produtu nasionál nian; j) Hamoris, promove no garante biban no leet ne’ebé hanesan ba ema feto no mane. Artigu ida ne’e nuudar ordem konstituisaun nian ne’ebé obrigatoriamente tenke halo tuir ho maneira saida de’it atu nune’e bele garantia povu nia moris di’ak. (K-RDTL: 2002).

Governasaun nu’udar autoridade supremu ida ne’ebé iha poder hodi ezekuta no fó ordem atu hala’o no kontrola ninia sidadaun bazeia ba lei. Objetivu husi Governu halo servisu sira hanesan external security, internal order, justice, general walfare and freedom. Nune’e mos konsidera hanesan organizasaun ida ne’ebé iha poder polítiku atu kria lei no regulamentu ba povu, maibé estrañu tebes tanba dalabarak lei ne’e polítiku sira uza hanesan instrumentu de’it. Baibain ukun na’in sira sempre ko’alia konaba Boa-Governasaun. Boa-Governasaun signifika katak Governu tenke hala’o no implementa ninia kna’ar  no funsaun sira ho profisionál, responsabilidade, akuntavel no justu ba ninia atendimentu no tratamentu ba povu, esensiál liu maka kombate korupsaun, koluzaun no nepotizmu (KKN) iha ne’ebé KKN konsidera nu’udar aktu irresponsabilidade, imoralidade no traisaun ba povu no Estadu, (Soepomo: 2000-143). Haktuir tan husi United Nation Development Programme (UNDP:1997) nian konaba oinsá maka bele garantia boa-governasaun ne’ebé di’ak maka tenke implementa rekomendasaun sira mak hanesan 1. Participation 2. Rule of law 3. Transparancy 4. Responsiveness 5. Consensus orientation 6. Equity 7. Effectiveness and efficiency 8. Accountability 9. Strategi vision.

Governu laiha atensaun másima no seriu ba problema sira ne’ebé povu enfrenta iha tinan hirak ikus ne’e, tanba laiha ezekusaun planu servisu ho seriu, nune’e ignora tiha povu ki’ik nia interese ba moris di’ak no prosperiedade. Aktu hirak ne’e mosu tan laiha transpransia, efetividade, efisiensia no orientasaun ne’ebé desorganizadu. Injustisa ne’ebé buras iha sosiedade nia le’et no diskrimasaun ne’ebé oin-oin hasoru povu tan Governu la tau prioridade másima, ikusmai husik le’et de’it povu ida ne’e moris iha inserteza nia laran.

Governasaun di’ak hanesan prosesu kona-ba foti/halo desizaun no implementasaun polítika no atividade governativa sira ho maneira ida ne‟ebé efikaz, efisiente, lejitima no justa. PDHJ halo advokasia ba entidade públika sira liuhusi enkontru públiku nomós semináriu no workshop hodi implementa prinsípiu xave governasaun di’ak hanesan: partisipasaun, promosaun justisa, responsividade, igualdade, transparénsia, kontrolu, akuntabilidade, vizaun perspetiva, profissionalismu, efisiénsia no efikásia. Iha enkontru públiku no semináriu, komunidade em jerál kestiona kona-ba ezisténsia ou persisténsia problema governasaun iha Timor-Leste ne‟ebé deskreve iha leten. Bainhira PDHJ konfirma ho membru Governu sira durante enkontru alto nivel, membru Governu husi entidade relevante konfirma katak eziste problema governasaun hirak ne’e, no sei kontinua foti medida ho mellora situasaun problema governasaun atuál. Maibé iha fatin hanesan relatóriu finál PDHJ nian ne’ebé rejista kazu violasaun no diskrimansaun maioria husi instituisaun Estadu nian ne’ebé prátika aktu sira ne’ebé la bazeia ba Lei no Regulamentu Instituisaun sira nian durante tinan lima ikus ne’e. Má prátika funsionáriu sira nian ne’e ita bele akompaña hanesan tuir mai;

  • Ilegalidade durante períodu 2020 PDHJ investiga ba kazu governasaun di’ak hamutuk 61 espesífikamente ligasaun ho ilegalidade hamutuk neen. Ilegalidade akontese tanba poder públiku hala’o sira-nia servisu la tuir kuadru legál sira no Estatutu Funsaun Públika. Inkumprimentu ne’ebé akontese iha área ida ne’e relasiona ho promosaun pesoál ba kareira iha administrasaun públika; rejime lisensa no falta, nomós rekrutamentu ba traballadór administrasaun públika sira. PDHJ mós haree katak inkumprimentu ba kuadru legál kontinua akontese ba entidade públika no funsionáriu públiku ne’ebé lahalo tuir Estatutu Funsaun Públika no kuadru legál sira. Violasaun ba kódigu prosedimentu administrativu tuir dekretu lei nú. 32/2008 iha tinan 2020 kontinua sai mós hanesan pontu prinsipál ida iha problema governasaun. Atus administrativu sira ne’ebé fó sai husi administrasaun públika la kumpre rekezitu legál sira ne’ebé temin iha prosedimentu administrativu. Ezemplu: tuir kazu ne’ebé PDHJ identifika katak desizaun administrativa barak mak la envolve komunidade; despezu administrativu ba komunidade sira la respeitu prazu loron tolunulu (30) antes estabelese prosedimentus administrativus; la kumpri dever hodi notifika interessadu sira bainhira ezekuta desizaun administrativa.
  • Administrasaun ladi’ak dekursu 2020, PDHJ investiga ba kazu governasaun di’ak hamutuk 61 ligasaun ho administrasaun ladi’ak hamutuk 35. rezultadu investigasaun hatudu katak komunidade barak mak kontiua iha difikuldade hodi hetan assesu ba servisu públiku sira hanesan asesu ba bee-moos, atendimentu hodi hetan tratamentu passaportes, karta kondusaun, tratamentu saúde públika, eletrisidade, eskola ba estudante sira no seluk tan. Relasiona ho asesu ba bee-moos PDHJ identifika, 2020 komunidade iha Dili laran tantu iha munisípiu difikuldade ba asesu bee-moos, problema ida ne’e halo komunidade hato’o sira-nia deskontentamentu ba servisu atendimentu públika nian. Em relasaun ho emissaun karta kondusaun, PDHJ nota katak problema 2019 kontinua iha 2020 relasionadu ho limitasaun númeru karta kondusaun ne’ebé Diresaun Nasionál Transporte Terrestre (DNTT) iha. Fallansu ida ne’e akontense tanba limitasaun orsamentu husi servisu refere, ne’ebé halo sidadaun hetan difikuldade hodi asessu ba karta kondusaun. PDHJ 2020 identifika katak situasaun 2019 kontinua akontese, tanba instituisaun Estadu kuaze maioria la kumpri ba lei ne’ebé mak regula kona-ba rekrutamentu tuir dekretu lei nú 27 /2016 ne’ebé aprova rejime jurídiku gabinete ministeriál N.°6/2015 ne’ebé aprova rejime jurídiku kontratu ba termu serti iha administrasaun públika. Rekrutamentu sira ne’e balun laiha ekipa jurí ba rekrutamentu, laiha anúnsiu vaga ba públiku, balun laiha faze entrevista, laiha selesaun kurikulár, laiha verifikasaun referénsia profisionál, lahalo servisu tuir ToR, laiha planu traball, laiha relatóriu no balun laiha avaliasaun dezempeñu. Falta transparénsia no/ka partisipasaun ne’ebé la sufisiente sai hanesan problema ida ne’ebé komunidade hasoru bainhira hakarak hetan atendimentu husi entidade públika. Husi kazu ne’ebé PDHJ investiga iha tinan 2020, problema transparénsia iha prosesu aprovizionamentu sai hanesan preokupasaun prinsipál husi sidadaun, tanba dala barak la asesu informasaun ba konkursu públiku ne’ebé fó sai husi entidade públika, mesmu ba konkursu por solicitações por quotacões Situasaun refere akontese iha 2019 no kontinua iha 2020, barak hasoru difikuldade hodi hetan informasaun kona-ba prosesu ajudikasaun sira. Entidade públika sira dala barak ladun informa ho klaru sobre prosesu ajudikasaun konkursu, ne’ebé halo konkorente barak mak la satisfaz ho servisu administrasaun públika sira nian. Finálmente, sistema kontrolu ne’ebé la efetivu no jestaun ba rekursu ne’ebé irrasionál sai mós hanesan problema administrasaun ladi’ak ida iha tinan 2021. Superior imediatu sira lahalo kontrolu ho efetivu ba funsionáriu públiku sira ne’ebé latama servisu. Dala barak funsionáriu públiku sira abandona servisu iha tempu naruk. Mesmu hanesan ne’e, superior la informa ba entidade relevante hodi toma medida tuir regras em vigór. Natureza servisu kontinua iha 2021 mak falta kontrolu husi ajente administrasaun públika, situasaun ne’e kauza Estadu tenke halo despeza barak ba instalasaun kanu tanba komunidade maka liga bee ho ilegál no ikus mai estraga kanu hodi rezulta ema balun tenke sofre tanba la asesu ba bee-moos. Situasaun hirak ne’e tanba funsionáriu/a púbilku sira la iha seriedade no totálidade ba servisu kestaun hirak ne’e tanba laiha kontrolu másimu husi superior sira.
  • Abuzu Poder: Iha períodu 2020, PDHJ rejista kazu governasaun di’ak prinsipalmente abuzu poder hamutuk ruanulu (20) nota katak entidades públikas no funsionáriu Públiku balun uza sala kna’ar públika ne’ebé fó benefisiu ba ema ruma ka prejudika ema ruma, nomós sala uza Estadu nia rekursu ba interese privadu. Situasaun ida ne’e akontese iha 2019 no kontinua iha 2020 iha termus “Sala uza poder” barak liu akontese tanba funsionáriu públiku sira la kumpri dever sira ne’ebé hatuur iha estatutu funsaun públika. Funsionáriu sira utiliza viatura Estadu nian fora husi oras servisu sem autorizasaun. Situasaun refere akontese iha 2019 no kontinua iha 2020. Aktus hira ne’e konstitui abuzu poder ne’ebé bele konstitui krime pekulatu no pekulatu uzu. Balun halo abuzu poder bainhira envolve iha ezekusaun orsamentu jerál Estadu nian. PDHJ nia investigasaun no monitorizasaun iha 2020 hatudu responsáveis ba assuntu finansa balun ezekuta orsamentu la tuir planu asaun anuál no planu orsamentu ne’ebé aprovadu ona husi Parlamentu Nasionál. PDHJ observa katak balun falla implementa sira-nia orsamentu tuir planu atividade anuál, no faktu ida ne’e dezvia entidade públika sira hodi atinje metas ne’ebé estabelesidu iha instituisaun públika sira. Sala uza poder barak mós relasionadu ho kontratadu termu sertu sira la liuhusi prosesu rekrutamentu.

Inkompeténsia/ Laiha Kompeténsia (Laiha Kompeténsia Absoluta no Laiha Kompeténsia relativa). Kompeténsia nu’udar konseitu ne’ebé instituisaun públika no funsionáriu públiku sira so bele foti desizaun ka asaun ruma ho konsentimentu/delegasaun ka ordem husi superior no bazeia de’it ba atribuisaun sira ne’ebé hatuur iha konstituisaun RDTL no lei sira. Instituisaun públika ida-idak iha kompeténsia espesífika tuir lei haruka, defini desizaun no aktu sira ne’ebé mak instituisaun bele foti. Bainhira instituisaun públika ka funsionáriu públiku ruma foti desizaun ka asaun ruma ne’ebé laiha delegasaun poder. Situasaun ne’e kontinua akontese hosi 2019-2021. Iha 2020, PDHJ investiga laiha kazu relasionadu ho inkompeténsia husi entidade públika sira hodi hala’o servisu administrasaun públika nian. Ida ne’e akontese tanba PDHJ nota katak entidade públika sira iha norma lei organiku ne’ebé atribui kompeténsia. Entretantu iha 2020 husi kazu 61 PDHJ la haree violasaun governasaun di’ak entermus inkompeténsia maibé rezultadu monitorizasaun iha 2020 hatudu instituisaun públika balun ne’ebé kontinua hala’o funsaun entidade seluk nian. PDHJ mós nota katak lider komunitáriu barak mak seidauk hala’o sira-nia funsaun ho di’ak. Por ezemplu, lider komunitáriu balun hala’o fali servisu Diresaun Terras no Propriedades nomós entidade públika sira seluk nia servisu. Ezemplu, xefe suku fó autorizasaun ba sidadaun hodi halo uma iha rai Estadu nian. Aktu ne’e konstitui violasaun Governasaun di’ak kategória inkompeténsia tanba Xefe Suku laiha kompeténsia hodi autoriza hodi utiliza fali rai Estadu nian. (Relatóriu PDHJ. Pag 84-88-2020).

Aktu mal prátika hirak ne’e hamosu pergunta barak iha sosiedade katak loos ka lae durante ne’e Governu iha planu no estratejia hodi kombate aktu sira ne’e. Tanba aktu hirak ne’ebé halo husi entidade no instituisaun Estadu nian ne’e fó prejuizu ba Estadu no impaktu negativa direitamente ba Timor-oan. Haree husi dadus ida ne’ebé públika husi PDHJ nia relatóriu finál ida ne’e, oinsá mak povu garantia nia moris di’ak no bainhira mak prosperiedade povu nian ne’e bele alkansa bainhira governu laiha atensaun ne’ebé seriu ba preokupasaun povu nian, ne’ebé tinan hira ikus ne’e povu hasoru, liuliu problema ne’ebé mak Timor-oan sira enfrenta iha estranjeiru. Má adminstrasaun no polítika públika ne’ebé la benefisia povu durante tinan hirak ne’e, tanba polítika no lideransa partidu polítiku sira fó atensaun liu ba kestaun polítika partidu nian tanba ne’e mak hamosu irregulár ne’ebé sempre akontese iha instituisaun Estadu nian. Má administrasaun no jestaun públika ne’ebé la efetivu no efikasia, kestaun sira ne’e hotu nu’udar impaktu bo’ot tebes ba prosesu konstrusaun Estadu ida ne’e. Kauza hirak ne’e mosu tan orientasaun polítika ne’ebé la klaru no konsentra de’it ba atividade polítika sira hodi nune’e halo impedimentu ba implementasaun boa-governasaun iha Timor-Leste.

Governu tenke iha asaun konkreta liuliu iha planu ba orsamentu jerál ba Estadu tenke prioritiza povu nia nesesidade no interese, nune’e povu mos sente pertense nomos inklui nu’udar autór iha polítiku sira nia polítika. Governu tenke garantia justisa sosiál ba povu tomak ne’ebé hakerek ona iha konstituisaun RDTL no atendimentu ne’ebé balansu ba povu hodi nune’e labele hamosu klase sosiál iha sosiedade nia le’et, tenke iha tratamentu ne’ebé justu. Lideransa partidu polítiku sira tenke iha kapasidade intelektuál bainhira asume kargu nu’udar membru Governu hanesan Ministru/a no Vise-Ministru/a hodi nune’e bele garantia kualidade servisu ba dezemvolvimentu nasaun no Estadu ida ne’e. Governu tenke halo avaliasaun servisu ba instituisaun hotu hodi nunee bele garantia atentidementu ne’ebé efikasia no efetivu ba sidadaun hotu iha Timor-Leste tomak nomos konsiensializa funsionáriu hotu liuhusi formasaun no worshop no edukasaun sívika no iha área oin-oin, nune’e mos motivasaun servisu hodi hola responsabilidade nu’udar servidór Estadu nian. Governu tenke iha atensaun másima no kontrolu ne’ebé efetivu ba instituisaun Estadu nian ho rapidu hodi nune’e labele hamosu tan mal-administrasaun no mal prátika servisu iha instituisaun Estadu nian hodi nune’e hamosu justisa sosiál no atendimentu ne’ebé fó satisfasaun ba sosiedade. Implementa planu no hala’o programa sira ne’ebé relevante ho nesesidade povu nian.

Alumnus Universidade da Pás (UNPAZ-2020)

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!