iklan

OPINIAUN

“Repúblika Korea ninia mehi naruk no laran di’ak ba benefísiu mundiál”

“Repúblika Korea ninia mehi naruk no laran di’ak ba benefísiu mundiál”

Embaixadór Koreia iha Timor Leste, Kim Jeong Ho. Imajen TATOLI/Egas Cristovão

(Sentidu husi Gaecheonjeol, dia 3 Outubru)

Hosi:

Kim Jeong Ho, Embaixadór Korea iha Timor-Leste

Loron 3 fulan-outubru konsidera hanesan “Gaecheonjeol” ou iha dalen Tetum Loron Fundasaun Nasionál, loron ne’ebé Repúblika Korea moris ou existe. Gaecheonjeol signifika katak “Bainhira Lalehan Nakloke”.  Ho nue’e iha 2333 BC (antes Kristu-sigla Tetum), Dangun* loke lalehan no tun mai halo Asadal sai hanesan kapitál, hodi harii Gojoseon, orijinál Korea, bazeia ba ideolojia “Halo Mundu Sai Fatin Di’ak Liután”.

*Dangun: tuir ai-knanoik Korea nian katak liurai primeiru Korea ne’ebé konsidera hanesan Oan husi Lalehan.

Úniku no interesante tebes kuandu baze ideolojia husi harii nasaun ida mak atu halo mundu sai di’ak no fó benefísiu ba ema tomak. Baibain, baze ideolojia no misaun husi nasaun ida mak komtempla liu iha perpetuadade, riku matéria, prosperidade no moris di’ak ba jerasaun ninia tuir mai. Maibé, Repúblika Korea ninia baze ideolojia komtempla liu fali ba papel umanismu no la loko án hodi halo missaun ba moris di’ak, ba ninia viziñu no mundu tomak.

Baze husi ideolojia ida ne’e refleta nanis ona iha istória Repúblika Korea ninian. Korea, nasaun ne’ebé nunka halo agresaun no invazaun hasoru nasaun seluk nomos hadomi tebes pás, ou ema hanaran “Ema Mutin*”. Nasaun ne’ebé depois funu iha tinan 1950, hetan ajuda husi komunidade internasionál inklui ONU hodi dezenvolve ninia ekonomia ho kompletu. Maibé, iha meiu tinan 1980, hahú partisipa iha Assisténsia Ofisiál ba Dezenvolvimentu (Official Development Assistance/ODA-sigla ingles) hodi fó fali doasaun ba nasaun sub-dezenvolvidu sira. Korea harii fundu dezenvolvimentu no fundu konfiansa ho Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (UNDP), Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu Industriál (UNIDA), Organizasaun Alimentasaun no Agrikultura (FAO) no seluk tan hodi fornese apoiu finansiál ba nasaun sub-dezenvolvimentu sira.

Iha tinan 1991, Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA) estabelese hodi armoniza, kanaliza no promove projetu kooperasaun sira.

Vizaun Korea atu halo mundu sai di’ak liu, agora dadaun sistemazadu no dezenvolvidu liu husi projetu bilaterál no mós projetu multilaterál (hamutuk ho ONU no ajénsia internasionál sira) atraves fundu Asisténsia Ofisiál ba Dezenvolvimentu (ODA).

“Ema Mutin *: naran bolu ema Korea nian, signifika ema ne’ebé gosta hatais mutin, respeitozu no hadomi pás. Iha kontiudu ida ne’e, governu Korea fornese ona maizumenus $98 millaun ba Timor-Leste husi inisiu to’o tinan 2021. KOICA estabelese ninia eskritóriu iha 2010 atu promove projetu oin-oin hodi apoiu dezenvolve Timor-Leste ho sistematiku no efetivu liután. Iha de’it tinan 2022, KOICA apoiu $18 millaun ba projetu 11 iha area oin-oin hanesan saúde, edukasau, desportu, jeneru no seluk tan. Iha tempu hanesan, governu Korea, liu husi Sentru Saemaul Undong servisu hamutuk ho governu Timor-Leste, Ministériu Administrasaun Estatál implementa daudaun projetu pilotu Saemaul Undong atu dezenvolve área rurál liuhusi muda mentál, hadi’a ambiente no hasa’e rendimentu.

Ho baze ideolojia Korea nian atu halo mundu sai di’ak no benefísiu liután, ami kontinua hametin idelojia refere iha tinan 2022. Prezidente Repúblika Korea, Sr. Yoon Suk-yeol, iha ninia diskursu foin lalais fulan-Setembru 20, iha Nova Iorke, okaziaun Asembleia Jerál ONU ba dala 77, reitera asuntu importante rua. Primeiru, governu Korea deklara ninia apoiu no solidariade ba ONU no komunidade internasionál hodi nafatin akumula norma universál internasionál sira hanesan liberdade, direitu ema-nian no Estadu direitu. Segundu, re-emfeza Korea ninia papel atu kontinua apoiu komunidade internasionál no nasaun seluk hodi habelar no haforsa apoiu ba nasaun sub-dezenvolvidu sira, liuhusi Assisténsia Ofisiál ba Dezenvolvimentu Matak (Green ODA-sigla ingles), hanesan elementu husi objetivu dezenvolvimentu sustentavel. Ho nune’e, Repúblika Korea ninia deseju no mehi furak no naruk durante tinan 4355 nia laran desde lalehan nakloke, to’o agora sei kontinua nafatin progresu iha Timor-Leste. (*)

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!