DILI, 11 outubru 2022 (TATOLI)—Labarik feto, Osmenia da Cruz, asume kargu nu’udar Prezidente Repúblika durante oras ida, tersa ne’e, iha ámbitu selebrasaun loron internasionál labarik feto ho tema ‘labarik feto iha podér polítika’, ne’ebé realiza hosi Plan Internasionál.
Durante asume kargu nu’udar Prezidente Repúblika, iha nia diskursu, hato’o agreadese ba parte hotu nia kompromisu, entuziasmu no determinasaun hodi marka diferensa ba labarik feto no marka dékada ida selebrasaun loron internasionál ba labarik feto no foin sa’e feto halo ezersísiu ba poder lideransa.
“Tinan ida-ne’e ita hamutuk haforsa liutan labarik feto sira-nia advokasia hodi mobiliza no haforsa movimentu justu ba realiza iguldade labarik feto. Ha’u hakarak hato’o asuntu prinsipál balun kona-ba labarik feto no foin-sa’e feto hodi diversidade hasoru problema oin-oin tanba sira-nia idade, jéneru, orientasaun sexuál, difisiénsia, ekonomia no fatór seluk tan,” Osmenia da Cruz, hateten iha iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité.
Notísia relevante: Horta hakarak labarik feto ida asume pozisaun PR iha “loron mundiál labarik feto”
Nia dehan, ko’alia kona-ba labarik feto no jeven feto, to’o agora iha mundu tomak, kada minutu 10, labarik feto no foin-sa’e sira mate tanba violénsia no iha Timor-Leste labarik feto no adolosente 30% iha esperénsia ba abuzu fíziku no liuhosi labarik 612.0000 iha esperénsia no emosionál iha sira-nia uma rasik.
“Timor-Leste sei hasoru probelema iha futuru, bainhira labarik feto sira kaben sedu beibeik no para eskola ho minoridade, estudu hatudu mai ita katak, labarik feto 19% kaben ona molok idade 18, no iha ona oan molok tinan 20 ho persentajen 24%,” nia deskreve.
Aleinde ne’e, nu’udar Prezidente Repúblika, nia haree iha Timor-Leste, problema bee-moos no saneamentu sei kontinua, ne’ebé fó impaktu boot ba má-nutrisaun tanba labarik hotu inklui labarik feto, presiza ijene di’ak no han hahán nutritivu. Kauza boot liuhosi má-nutrisaun mak problema ijene no hamosu impaktu diareia, lakon forsa no isin tun lalais.
“Ha’u haree ba kualidade edukasaun sai preokupasaun, ita presiza tau atensaun liután ba infraestrutura eskola nian tanba ita dehan labarik ba fututu nasaun maibé kondisaun seidauk di’ak, ita tenke aselera situasaun ida-ne’e,” nia fó hanoin.
Nu’udar Prezidente Repúblika, nia parte hakarak fó hanoin nafatin katak ajenda Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) iha 2030 hosi Organizasaun Nasaun Unida (ONU) liuliu númeru lima refere ba igualdade jéneru no empoderamentu feto no labarik feto.
“Timor-Leste hola parte no iha kompromisu atu realiza ida-ne’e. Ha’u fiar ita hotu tau-atensaun másimu ba labarik feto, ita-nia mehi sei realiza ho di’ak lori prospriedade no páz ne’ebé sustentável,” nia tenik.
Iha fatin hanesan, Diretora Nasionál Polítika Jéneru no Inkluzaun (SEII), Maria Filomena Babo Martins hateten, esforsu ne’ebé SEII durante ne’e halo mak apoiu feto no labarik feto sira iha asuntu ekonómika no polítika atu promove partisipasaun feto sira iha vida polítika no empodera feto sira iha asuntu ekonómiku nune’e bele prevene violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste.
“Ami fó apoiu tomak ba labarik feto iha setór edukasaun, nune’e sira bele kontinua partisipa iha edukasaun to’o ramata. Kargu ne’ebé daudaun sira simu iha oras balu de’it, ba oin labele to’o iha ne’e, maibé iha futuru sira bele troka líder sira sai realidade iha sira-nia moris,” nia dehan.
Nune’e mós, Komisária Komisaun Nasionál Direitu Labarik, Dinorah Granadeiro Barreto, hateten, hanesan instituisaun ne’ebé serbisu foka ba área labarik nian, sira-nia parte hakarak hato’o parabéns ba Plan Internasional ne’ebé realiza ona programa labarik feto asume pozisaun polítiku ruma.
“Ida-ne’e di’ak tebes hodi kontribui ba dezenvolvimentu labarik feto iha Estadu Timor-Leste ida-ne’e. Hanesan instituisaun ne’ebé serbisu foka ba área labarik nian, iha esforsu lubuk ida ne’ebé ita halo maibé realidade hatudu katak kontinua mosu diskriminasaun no violasaun ba labarik iha ita-nia sosiedade nia le’et. Ha’u hanoin atu halakon ida-ne’e, ita hotu nia kooperasaun bele halo mudansa hahú hosi ita-nia an oinsá konsidera labarik sira hanesan umanu ida hodi sira bele dezenvolve sira-nia an, nune’e bele moris livre no nakonu ho domin,” nia dehan.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina




