iklan

DILI, POLÍTIKA

PN aprova OJE 2023 millaun $120 ba RAEOA

PN aprova OJE 2023 millaun $120 ba RAEOA

Situasaun diskusaun no votasaun proposta orsamentu OJE 2023, iha sala plenáriu PN, kuarta (16/11/2022) Imajen Tatoli/António Daciparu.

DILI, 17 novembru 2022 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN) aprova proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ho montante millaun $120 ba Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) iha espesialidade.

“OJE 2023 ba RAEOA ho votu a-favór 41, kontra neen no abstensaun 15, nune’e pasa,”  Prezidente PN, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten iha debate proposta OJE 2023 iha espesialidade iha PN, kinta ne’e.

Tuir livru orsamentál elementu informativu kona-ba fundu espesiál dezenvolvimentu RAEOA ho nia investimentu iha 2023 haktuir kona-ba sumáriu despeza RAEOA iha 2023 ho totál tetu orsamentu hamutuk millaun $120 desagrega ba Gabinete Prezidente Autoridade (PA), Adjuntu Prezidente Autoridade ba Reforsu Institusional, Adjuntu Prezidente Autoridade ba Asuntu Sosiál no Sekretária Rejional hitu iha RAEOA no ZEESM.

Totál despeza RAEOA ba 2023 hamutuk millaun $120 ne’ebé kompostu hosi despeza normál millaun $84 (70%) no millaun $36 (30%) ne’ebé konsidera nu’udar Fundu Espesiál Dezenvolvimentu.

Hosi totál despeza ne’e kontribui hosi despeza pesoál 13.7%, akizisaun bens korrente 13.1%, akizisaun bens korente 16.9%, renda 0.5%, transferénsia korrente 2.2%, akizisaun bens kapitál 50%, akizisaun servisu kapitál 0.03% no transferénsia kapitál 3.6%.

Tuir mai detalla despeza RAEOA tuir títulu orsamentu hanesan despeza RAEOA ba desepza hosi títulu orsamentu RAEOA hetan alokasaun hamutuk millaun $84 no hosi total ne’e maiória aloka iha akizisaun serbisu kapitál 52.1%, despeza pesoál 18%, akizisaun serbisu korrente 17% no resta aloka ba nesesidade seluk nu’udar despeza funsionamentu administrativa.

Despeza Sekretáriu Rejional Finansa aloka millaun $2.5 hosi ne’e maiória aloka ba despeza pesoal hamutuk 42%, akizisaun serbisu korente 30% no resta aloka ba nesessidade rutina ba funsionamentu administrativu.

Despeza Sekretáriu Rejional Administrasaun aloka millaun $1.8, ne’e maiória aloka ba akizisaun serbisu korrente 37%, transferénsia koerente 29%, despeza pesoál 19% no resta aloka ba nesesidade rutina ba funsionamentu administrativu.

Despeza Sekretáriu Rejionál Agrikultura no Dezenvolvimentu Rurál millaun $1.3, maiória aloka ba despeza pesoál 60%, akizisaun serbisu koreente 22%, akizisaun bens koreente 13% no resta aloka ba nesesidade rutina ba funsionamentu administrativu.

Despeza Secretáriu Rejionál Edukasaun Juventude no Solidariedade Sosiál millaun $8.6 ne’e maiória aloka ba despeza pesoál 67%, akizisaun bens koreente 22%, akizisaun bens kapitál 6% no resta aloka ba nesesidade rutina ba funsionamentu administrativu.

Despeza Sekretáriu Rejionál Saúde millaun $5.8 ne’ebé maioria aloka ba despeza pesoál 56%, akizisaun serbisu koreente 24%, akizisaun bens koreente 15% no resta aloka ba nesesidade rutina ba funsionamentu administrativu.

Despeza Sekretáriu Rejionál ba Komérsiu no Indústria rihun $532.4 ne’e maiória aloka ba despeza pesoál 68%, akizisaun serbisu koerente 20%, akizisaun bens koerente 9% no resta aloka ba nesesidade rutina ba funsionamentu administrativu.

FED RAEOA millaun $36 aprovadu

Aleinde ne’e, deputadu sira iha Parlamentu Nasionál mós aprova OJE 2023 ba Fubdu Espesiál Dezenvolvimentu (FED) RAEOA.

“Rezultadu votasaun a-favór 43, kontra haat no abstensaun 15, nune’e Fundu Espesiál Dezenvolvimentu (FED) Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) pasa,”  Prezidente PN ne’e hateten iha plenária PN.

Enkuantu Fundu Espesiál Dezenvolvimentu despeza hosi títulu orsamentu Fundu Espesiál Dezenvolvimentu (FED) Oé-Cusse Ambeno hetan alokasaun millaun $36, hosi  totál ne’e maiória aloka iha akizisaun serbisu kapitál 45%, despeza pesoál 3%, akizisaun serbisu korrente 26%, akizisaun serbisu korrente 17%, transferénsia kapitál 7% no resta aloka ba nesesidade seluk nu’udar despeza funsionamentu administrativu.

Tuir livru anexu XXII elementu informativu kona-ba fundu espesiál dezenvolvimentu RAEOA ho nia investimentu iha 2023 haktuir mós planu asaun anuál hanesan iha programa dezenvolvimentu rurál no urbanu ho sub-programa rua no atividade sia.

Programa reforma Estadu ho sub-programa ida no atividade ida, programa seguransa nasionál ho sub-programa ida no atividade rua.

Programa asesu justisa ho sub-programa haat no atividade 11, programa boa-governasaun no jestaun instituisional ho sub-programa lima no atividade 25.

Programa agrikultura ho sub-programa walu no atividade 28, programa saúde ho sub-programa sia no atividade 33.

Programa dezenvolvimentu no reforsu zona ho tratamentu administrativu no ekónomi espesiál ho sub-programa 14 no atividade 51.

Programa edukasaun no formasaun ho sub-programa 12 no atividade 26, programa igualidade jeneru no inkluzaun sosiál ho sub-programa 19, programa turizmu ho sub-programa lima, programa investimentu no diversifikasaun ekonómika iha sub-programa 12.

Enkuantu iha livru anexu XXII elementu informativu kona-ba fundu espesiál dezenvolvimentu RAEOA ho nia investimentu iha 2023 mós haktuir ba planu asaun anual Fundu Espesiál Dezenvolvimentu (FED) iha programa kultura no patrimóniu ho sub-programa ida no atividade rua.

Programa estrada no ponte ho sub-programa ida no atividade tolu, programa bolsa estudu ho sub-programa ida, programa tipu formasaun sira seluk ho sub-programa ida no atividade tolu, programa boa-governasaun no jestaun instituisional ho sub-programa ida.

Programa eletrisidade ho sub-programa ida no atividade tolu, programa aeroportu ho sub-programa rua, programa dezenvolvimentu no reforsu zona ho tratamentu administrativu no ekonómiku espesiál ho sub-programa ida, programa portu ho sub-programa ida.

Nune’e, iha proposta OJE 2023 Fundu Espesiál Dezenvolvimentu (FED) RAEOA tau millaun $36. Hosi ne’e implementa programa kultura no patrimóniu $1.610.350, programa estrada no ponte $15.084.000, programa bolsu estudu $310.000, programa tipu formasaun sira seluk $213.584.

Programa boa-governasaun no jestuan instituisionál $489.000, programa eletrisidade $10.414.789, programa aeroportu $5.023.277, programa dezenvolvimentu no reforsa zona ho tratamentu administrativu ekonómiku espesiál $2.675.000, programa portu $2.675.000.

Prezidente RAEOA, Arsenio Bano, hateten RAEOA foin tama sistema free balance iha tinan ne’e nune’e hadi’a bebeik sistema iha rejiaun espesiál ne’e.

Nia dehan, foin lalais permite revizaun estatutu RAEOA ida-ne’e autoridade bele hodi rekolla reseita liután hodi re-organiza reseita hanesan iha eletrisidade, bee no seluk tan.

Nune’e kona-ba importánsia FED investimentu halo ba serbisu hodi rekolla reseita liután hanesan portu, aeroportu no seluk tan.

“Kona-ba atu dada investór boot sira, hein uitoan maibé presiza hadi’a uluk lei,” nia hateten.

Iha debate ne’e, Prezidente PN, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, fó sai katak antes ne’e meza simu proposta haat hosi deputadu sira ba iha RAEOA maibé meza la admite.

“Tanba proposta sira la halo sentidu ida hasai osan hosi RAEOA la hela iha ne’e ka mai fali nasionál no bainhira aprova proposta ne’e mós RAEOA bele buka fali reseita hosi fatin seluk,” nia esplika.

Proponente Deputada CNRT, Maria Barreto, hateten nia-parte proposta tolu hato’o razaun tanba haree hosi bazea audiénsia liu-liu ezekusaun orsamentu iha setór asuntu sosiál iha RAEOA kuaze ezekusaun laiha no konsidera orsamentu ne’e alokasaun orsamentu hodi ezekuta ba nesesidade povu nian.

“Iha audiénsia, esplikasaun orsamentu barak tau iha gabinete prezidente, ho ida-ne’e mak ami hato’o proposta duké ita aloka orsamentu barak ba RAEOA, nune’e proposta husu redusaun. Espera maluk deputadu sira apoiu proposta la admite hodi re-abre fali iha disksaun,” nia hateten.

Proponente seluk, Deputada CNRT, Maria Fernda Lay, rekrusu ne’e tanba iha esplikasaun durante audiénsia informasuan laiha no relatóriu laiha esplikasaun liu-liu iha Fundu Espesiál Dezenvolvimentu (FED) hanesan iha lei so iha investimentu mak ema kria.

Nune’e proposta haat ne’ebé antes ne’e meza la admite proponente rekore rekursu ba plenária maibé iha votasaun rekursu ne’e la pasa tanba ho de’it votu a-favór 24, kontra 34 no abstensaun haat.

“Nune’e rekursu haat la pasa,” Prezidente PN hateten.

PN halo mós votasaun tabela XI-despeza sub-setór RAEOA, ho klasifikasaun orgánika no estruturada por programa ho votu a-favór 43, kontra tolu no abstensaun 16.

Halo mós votasaun proposta lei OJE 2023 ba artigu 2 alínea k, votu a-favór 42 kontra haat no abstensaun 16.

 Jornalista : Nelson de Sousa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!