iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

PN aprova proposta-lei OJE 2023 biliaun $3,16 iha finál globál

PN aprova proposta-lei OJE 2023 biliaun $3,16 iha finál globál

Diskusaun no votasaun proposta orsamentu OJE, 2023 iha sala plenáriu PN, kinta (17/11/2022) Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 17 novembru 2022 (TATOLI)–Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi reuniaun plenária, sesta ne’e, aprova proposta lei númeru 46/V(5a) Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ho montante biliaun $3,16 iha finál globál ho votu a-favór 42, kontra 21 no abstensaun rua (2).

“Siginifika proposta-lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 aprovadu,” Prezidente PN, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, fó sai iha sala plénaria PN.

Enkuantu, proposta OJE 2023 ho montante biliaun $3,16 kompostu hosi orsamentu administrasaun sentrál biliaun $2,8 (montante ne’e inklui ona Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál, biliaun $1), orsamentu seguransa sosiál hetan alokasaun millaun $235,7 no RAEOA millaun $120.

Orsamentu ne’e sei  uza hodi finansia programa 45 liuhosi atividade prinsipál 275, organizadu  iha área estratéjiku 16 ne’ebé Governu sei foku ba iha tinan oin hanesan agrikultura, pekuária, peska no floresta, ekonomia no empregu, turizmu, dezenvolvimentu rurál no abitasaun, ambiente, petróleu no minerál, eletrisidade no enerjia renovável, konektividade nasionál, bee no saneamentu, edukasaun no formasaun, saúde, inkluzaun no protesaun sosiál, kultura no patrimóniu, reforma Estadu, defeza no seguransa nasionál, relasona internasionál no polítika esterna.

Proposta OJE ba tinan oin, VIII Governu KOnstitusionál prepara ba dahuluk bazea ba regra orsamentál foun aprovadu hosi Lei Enkuadramentu Orsamentál.

Proposta orsamentu ne’e kontempla ona orsamentu tuir programa no alokasaun orsamentu ba prioridade nasionál ne’ebé mak define ona iha lei grande opsaun planu 2023.

Proposta ne’e mai ho lema investimentu produtivu no ‘kresimentu inkluzivu ba jerasaun futuru’ aprezenta distribuisaun rekursu nasionál ne’ebé justu no ekuitativu hodi mellora prestasaun serbisu, rekuperasaun ekonómiku no reziliénsia, promove kresimentu ekonómiku ida-ne’ebé inkluzivu no sustentável iha mediu prazu.

Proposta OJE ne’e Governu aloka millaun $17 ba konstrusaun, reabilitasaun no manutensaun estrada no ponte sira iha área rurál, millaun $15 ba konstrusaun estrada nasionál Pante Makasar, millaun $7,8 ba reabilitasaun estrada munisipál entre Laga no Baguia hamutuk kilometru 30, inklui mós inisiativa sira seluk ho intensaun atu kontinua implementa programa konstrusaun estrada, ponte no ligasaun rede elétrika nasionál iha territóriu laran tomak.

Atu garantia katak to’o iha 2030 populasaun sira hotu iha rai-laran iha asesu ba eletrisidade nasionál ho presu ne’ebé baratu no enerjia renovável ho eskala kiik liuhousi EDTL, iha proposta orsamentu ba tinan oin, Governu aloka ona millaun $118.

Iha tinan oin, Governu mós aloka ona orsamentu millaun $25 hodi aselera diversifikasaun ekonomia, millaun $14,5 investe iha setór telekomunikasaun, millaun $6,4 hodi promove produsaun nasionál, millaun $2 aloka ba kriasaun balkaun úniku ba rejistu empreza no millaun $1,3 hodi harii parke indústria.

Governu mós investe millaun $21 iha setór agrikultura atu apoiu aumentu produsaun no produtividade ne’ebé sustentável ho intensaun atu redus pobreza, hasa’e seguransa alimentár no promove kresimentu ekonómiku iha área rurál.

Millaun $3,6 ba sistema irrigasaun Laivai no millaun $2,6 ba Galata, no apoiu estensaun área agrikultura ho orsamentu alokadu millaun $2,6 no millaun $2,1 hodi dezenvolve zona agrikultura integradu iha área irrigasaun.

Kapitál sosiál hetan alokasaun millaun $772

Distribuisaun tetu agregadu orsamentu administrasaun sentrál iha OJE 2023, setór kapitál sosiál ne’ebé inklui saúde, edukasaun no protesaun sosiál hetan alokasaun millaun $772 ka 36%, setór ida-ne’e mak maiór benefisiáriu hosi finansiamentu proposta OJE 2023.

Ida-ne’e refleta importánsia ne’ebé mak Governu fó ba iha asesu universál ba edukasaun ne’ebé kualidade millaun $137, saúde millaun $92 no protesaun sosiál millaun $301, liu-liu ba grupu vulnerável.

Governu propoin ba Parlamentu Nasionál orsamentu ho montante millaun $19,2 hodi implementa programa Bolsa da Mãe, hosi montante ne’e millaun $5,3 sei aloka ba kontinuasaun programa inísiu no millaun $13,7 sei aloka ba espansaun Bolsa da Mãe Jerasaun Foun, ne’ebé nia objetivu mak atu apoiu inan isin-rua no mellora saúde no nutrisaun durante inísiu loron rihun-ida nomós apoiu labarik ho moras króniku no defisiénsia.

Programa nutrisaun hetan alokasaun millaun $10

Iha Proposta OJE ne’e Governu propoin programa nutrisaun millaun $10, ida-ne’e reprezenta aumentu 𝑞𝑢𝑎𝑡𝑟𝑜 𝑣𝑒𝑧𝑒𝑠 ka pursentu (400%) kompara ho orsamentu alokadu ba programa nutrisaun iha OJE 2022.

Proposta OJE ne’e mós kobre alokasaun orsamentu millaun $22,4 hodi espande programa merenda eskolár, mellora kualidade hahan hodi alkansa labarik sira nia kualidade nutrisaun, hasa’e despeza ba kada labarik no kada hahan husi $0,25 to $0,42.

Proposta OJE ne’e formula bazeia ba objetivu estratéjiku hosi Governu ne’ebé nia objetivu atu fornese sidadaun sira oportunidade atu iha moris saudável, seguru no moris naruk, asesu ba kuiñesimentu, teknólojia no inovasaun, no asesu ba rekursu sufisiente hodi garantia vida moris ida-ne’ebé dignu.

Introdusaun impostu iha proposta OJE 2023

Liuhusi proposta OJE ne’e Governu propoin ba Parlamentu Nasionál atu hasa’e impostu seletivu konsumu foun ne’ebé inklui; 10% impostu ba karreta ho valór liu $10.000, 20% ba karreta ho valór liu $25.000, 30% ba karreta ho valór liu $50.000.

No aumentu iha impostu konsumu ba tabáku no produtu tabáku seluk hosi $50 kada kilograma sa’e ba $100 kada kilograma.

Impostu konsumu foun $1.00 kada kilograma ba masin-midar, introdusaun impostu konsumu foun ho valór $3 kada litru ba bebida asukarada hanesan fanta, kokakola, sunkist, sprite no seluk tan, ida ne’e Governu introdus atu proteje sidadaun sira nia saúde públiku.

Aleinde ne’e, Governu mós propoin atu hasa’e impostu importasaun hosi 2,5% ba 5%.

Liuhksi introdusaun impostu hirak ne’e, Governu halo projesaun katak reseita doméstika sei sa’e husi millaun $153,7 iha 2022, ba millaun $174,9 iha 2023.

Introdusaun impostu hirak ne’e sai nu’udar instrumentu fiskál ida-ne’ebé Governu uza atu hasa’e koleksaun reseita doméstika iha tinan hirak tuir mai hodi redús dependénsia ba fundu mina-rai.

Medida hirak ne’e mós aliña ho polítika reforma fiskál no jestaun finansa públika no reforma importante ida-ne’ebé inísia ona hosi sestu Governu iha 2015 no VIII Governu Konstitusionál komprometidu atu kontinua implementa.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!