DILI, 13 janeiru 2023 (TATOLI)—Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), sesta ne’e, komemora loron ai-kameli ba da-VI ho atividade kuda ai-kameli 200 iha Jardín Eroi, Metinaro.
Diretór Jerál Floresta, Kafé no Planta Indústria, Raimundo Mau, hateten, atividade ohin hanesan reprezenta de’it maibé asaun ne’e halo ona iha tinan tomak, hodi kontinua kuda ai-kameli.
“Ohin ita kuda de’it ai-kameli 200 iha kampaun nia laran, maibé espera tuir mai ita sei organiza hodi kuda barak liután iha fatin ne’e,” Raimundo Mau, dehan.
Nia konsidera, ai-kameli rasik nu’udar ai importante ba Timor-Leste, maibé realidade presaun ba ezisténsia planta ne’e sei kontinua maka’as no lori perigu atu lakon.
“Governu polítikamente kontinua halo esforsu hodi habarak hikas ai-kameli iha Timor-Leste, hanesan ai ida ne’ebé mak la’os reprezenta de’it ba Timor-Leste, maibé lori vantajen ekonómika ba país sira iha tempu naruk,” nia akresenta.
Notísia relevante: PR Horta husu komunidade kuidadu ai-kameli
Daudaun Governu kuda filafali ai-kameli lubuk ida ho kondisaun moris di’ak, ne’ebé hatudu katak ai-kameli la moris fuik de’it iha ai-laran, maibé bele lori nia tama mai área mamuk sira iha urbana.
“Bainhira ita kuda barak to’o tinan 40 mai bele nakfilak ona ba osan. Aleinde ne’e, ita mós kuda ai sira seluk hanesan investimentu ne’ebé agora Governu halo. Ita kontinua aumenta plantasaun ai-kameli,” nia tenik.
Iha biban ne’e, nia parte husu ba públiku hotu, atu ida-idak kuda ai-kameli iha espasu ne’ebé mamuk nune’e tempu ruma bele aproveita ai ne’e rasik hodi sai hanesan materiál ne’ebé prodús iha indústria sira seluk iha rai-laran.
Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, Gulhermina Filomena Saldanha, hateten, atividade ne’e importante tebes tanba bainhira ai-horis ne’e moris sei hamorin rai no fó mahon ba Jardin Metinaro.
“Ha’u husu ba komunidade, liuliu postu administrativu Metinaro, hamutuk proteje no dezenvolve floresta, tanba ai-kameli nu’udar rekursu floresta Timor-Leste, nune’e ita hotu nia suporta mak bele prezerva ai-kameli ne’e rasik,” nia fó hanoin.
Nune’e mós, Estudante Hadomi Natureza hosi Fakuldade Ekonomia no Jestaun iha Univeridade Nasionál Timor-Lorosa’e, (UNTL), Joanita Lopes, hateten, razaun partisipa iha atividade ne’e tanba konsidera importante tebes tanba atu fó hanoin ba ema hotu oinsá kuida ai-kameli.
“Ha’u-nia mensajen ba timor-oan hotu mak tenke kuida ita-nia ai-kameli rasik tanba nia fó mahon ba ita no liuhosi nia bele hamorin ita-nia rai Timor-Leste ba mundu,” Joanito Lopes, tenik.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina