DILI, 16 marsu 2023 (TATOLI) – Governu no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia (KOICA) formaliza ona akordu subvensaun públika hamutuk millaun $6 hodi finansia Projetu Fortalesimentu Preparasaun no Resposta ba Moras Infesioza sira iha Timor-Leste.
Ministru Finansa, Rui Agusto Gomes, reprezenta Governu Timor-Leste, no Diretora KOICA, Eunju Cha, mak asina akordu ida ne’e.

“Dala-ida tan ita realiza asinatura akordu grand ida katak, osan ne’e fó gratuita de’it ba ita hosi Governu no povu koreanu hamutuk millaun $6. Osan ne’e atu uza ba setór saúde para bele antisipa karik iha moras ruma mosu derrepente. Tanba ne’e, hakarak reforsa ita-nia sistema vizilánsia hodi antisipa moras ne’ebé mai”, Rui Gomes hatete iha marjen asina akordu, iha Auditoriu Ministériu Finansa, Aitarak-Laran.
Apoia ida ne’e ba Ministériu Saúde no ajénsia implementadora mak hanesan Organizasaun Mundiál Saúde (OMS).
“Hakarak osan ne’e to’o iha nivel suku, katak sira mós bele hetan apoia ida ne’e liuhosi treinamentu, nune’e ita lapersiza gasta ita-nia osan hodi haruka ita-nia ema ba rai-li’ur, maibé utiliza de’it verba ne’e”, nia realsa.
Biban hanesan, Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Mau Coli dos Reis, agradese Koreia tanba ho apoia ne’e ajuda país, liuliu iha kombate moras infesioza sira ne’ebé kauza mortalidade. “Ministériu Saúde rekoñese katak, dezde restaurasaun indepedénsia, Governu Koreia apoia ona Timor-Leste iha área oioin”, afirma.
Governante ne’e konsidera katak ho subvensaun ne’e marka pasu importante entre Ministériu Saúde no KOICA hodi hametin kolaborasaun iha futuru ho forma oioin iha tratamentu no peskiza iha área ne’e.

Adjuntu-Xefe Misaun Embaixada Koreia iha Timor-Leste, Jinum Hong, KOICA hanesan ajensia dezenvolvimentu Koreia ne’ebé serbisu besik tebes ba Timor-Leste dezde 2001.
Nia dehan, setór saúde hanesan prioridade ida iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED 2011-2030), nune’e bele hasa’e poténsia ema iha saúde no kria ambiente ne’ebé seguru.
“Projetu ida ne’e sei apoia elementu krítiku inklui transforma sistema nasionál ba vijilánsia husi sistema manuál ne’ebé uza de’it surat-tahan ba sistema dijitál. Aleinde ne’e hasa’e kapasidade diagnóstika la’ós iha nasionál de’it maibé bá to’o nivel munisipál’, nia realsa.
Husi novembru 2020 to’o fevereiru 2023, Governu Daualuk mobiliza ona subvensaun públika ho totál millaun $623,8. Husi montante ne’e, KOICA kontribui ona millaun $25 ne’ebé millaun $5 ba Projetu Dijitalizasaun Chega, millaun $7,8 ba Projetu ‘Say No To 5S’, millaun $6,2 ba Projetu ‘YEES’ no adisionál millaun $6 ba projetu fortalesimentu preparasaun no resposta ba moras infesioza sira iha Timor-Leste.
Notísia relevante : https://tatoli.tl/2023/03/14/koica-kontribui-millaun-6-ba-projetu-fortalesimentu-no-resposta-ba-moras-infesioza/
Jornalista: Antónia Gusmão
Editora: Maria Auxiliadora