DILI, 23 marsu 2023 (TATOLI) – Ministru Finansa, Rui Gomes, no Pró-Prezidente Konferénsia Episkopál Timorense (CET-sigla portugés), Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB asina akordu subvensaun anuál ho valór millaun $15.
Kontribuisaun finanseira ne’e Governu oferese ba Igreja Katólika, liuhosi CET ba tinan orsamentál 2023 ho objetivu atu finansia atividade sira edukativa 40%, sosiál 30%, governasaun ekleziál labele liu 20%, no atividade relasiona ho jestaun subvensaun labele liu 10%.
Ministru Finansa lembra katak akordu ne’e regulamenta akordu ne’ebé mak Estadu Timor-Leste no Santa Sé asina ona iha 14 agustu 2015, hodi estabelese kuadru jurídiku ba relasaun entre Estadu rua, ne’ebé prevee ona iha artigu 11˚, fó konsesaun ba Igreja Katólika liuhusi kontribuisaun finanseira anuál.
Tuir akordu kuadru foun entre Timor-Leste no Santa Sé ba periódu 2022 to’o 2027 ne’ebé Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, no Bispu Dom Norberto do Amaral, nu’udar Prezidente CET, asina ona iha maiu 2022. Asinatura ida-ne’e mak kontribuisaun finanseira daruak husi Governu ba CET ba tinan 2023.

“Iha maiu tinan kotuk, iha ámbitu komemorasaun Restaurasaun Independénsia dala-XX Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva ho ha’u, mós asina ona primeiru akordu kontribuisaun finanseira ba tinan orsamentál 2022. Ita hotu rekoñese importánsia husi papél Igreja Katólika ba nasaun Timor-Leste no ba timoroan sira nia moris”, Rui Gomes hateten, iha marjen asinatura akordu subvensaun, iha sala reuniaun Ministériu Finansa, kinta ne’e.
Ezekutivu ne’e salienta Igreja Katólika iha relasaun ne’ebé profunda tebes ho timoroan sira, tanba durante periódu okupasaun, igreja hamriik iha timoroan sira-nia sorin hodi defende sira-nia dignidade no redús sira nia sofrementu.
“La’ós ne’e de’it, Igreja Katólika mós hala’o papél importante ba dezenvolvimentu sosiál, kultura no espirituál nasaun nian. Dezde uluk, igreja sempre prontu ajuda Governu hodi prienxe lakuna sira iha área estratéjika, hanesan edukasaun, saúde no apoiu sosiál. Hahú husi harii eskola sira, hanorin no prodús ita-nia grupu traballu to’o harii klínika saúde sira ne’ebé mak fornese asisténsia kuidadu saúde ba populasaun. Asisténsia importante hirak ne’e balun setór públiku la konsege halo, maske iha rekursu finanseira, lojístiku no ema hodi presta servisu importante hirak ne’e”, dehan.
Governu Dauluk konsidera katak importante tebes atu promove no hametin liután kontribuisaun no asisténsia husi Igreja Katólika hodi hamosu forma kooperasaun foun ne’ebé sei benefísia timoroan sira no nasaun iha futuru. Kompromisu ida-ne’e reflete ona iha alokasaun Orsamentu Jerál Estadu 2022 no 2023. Iha OJE 2023 ne’ebé aprovadu liuhusi Lei n.u 15/2022, 21 dezembru, Governu aloka orsamentu millaun $15 iha títulu ‘Dotação Geral do Estado’, ba finansiamentu instituisaun onfisaun relijioza.
Akordu ne’e prevee finansiamentu husi Governu ba CET hodi implementa diretamente programa no atividade importante sira no garante transparénsia ba despeza sira, boa governasaun no servisu fiskalizasaun, ne’ebé sei hala’o husi Ajénsia Nasionál Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun (ANAPMA), ne’ebé tutela iha gabinete Primeiru-Ministru.
“Governu fi’ar katak kontribuisaun finanseira ida-ne’e nu’udar investimentu estratéjiku ida ba Timor-Leste. Espera katak nia benefísiu ba timoroan sira iha futuru, sei boot liufali montante osan ne’ebé mak Ezekutivu investe ona”.
Biban hanesan, Arsebispu Metropolita Dili no Pró-Prezidente Konferénsia Episkopál Timorense (CET-sigla portuges), Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, hateten subvensaun ne’e atu finansia ba atividade importante sira, aloka ba edukasaun, serbisu sosiál no atividade rua seluk.
“Durante tinan hirak nia laran, CET kuandu simu osan ida ne’e depois fahe fali ba dioseze tolu, no sira aloka tuir persentajen ne’ebé hatuur tiha ona iha akordu ne’e rasik”, nia realsa.
Saserdote ne’e haktuir buat ne’ebé durante tinan lima Governu Dalimak fó ba igreja, avalia katak iha serbisu lubuk ida mak la’o, liuliu liga ba reabilitasaun no konstrusaun ba eskola. Iha área sosiál nian apoia ba serbisu sira harii igreja no kapela kuaze iha territóriu.
“Apoia hosi Governu ne’e fó duni benefísiu ba igreja atu mellora eskola, kapela, inklui ba asisténsia seluk”, nia rekoñese.
Partisipa iha selebrasaun akodu ne’e, Enkarregadu Negósiu Nunsiatura Apostólika Santa Sé iha Dili, Monseñor Marco Sprizzi, Bispu Maliana, Dom Norberto do Amaral, Diretór-Ezekutivu ANAPMA, Ageu Cardoso, no reprezentante husi Gabinete do Primeiru-Ministru, José Leong.
Notísia relevante : https://tatoli.tl/2023/03/22/governu-autoriza-realizasaun-despeza-anual-millaun-15-ba-cet/
Jornalista: Antónia Gusmão
Editora: Maria Auxiliadora




