OÉ-CUSSE 02 maiu 2023 (TATOLI) – Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), lideradu Arsénio Paixão Bano, hamutuk ho Sekretária Estadu IguAldade no Inkluzaun (SEII), Maria do Rosário Fátima Correia, tersa ne’e selebra akordu ida ho estratéjia haat hodi haforsa advokasia ba asuntu igualdade jéneru iha Oé-Cusse Ambeno.
Sekretária Estadu, Maria do Rosário Fátima Correia, informa, selebrasaun akordu ne’e ba faze daruak nian ho objetivu prinsipál haat bazea papél SEII nian prevista iha dekretu-lei, nú.17/2019, 11 jullu, mellora di’ak liután, estratéjia sira-ne’ebé, SEII hala’o ona, tanba papél hosi SEII atu halo advokasia kona-bá igualdade inkluzaun no igualdade jéneru.
“Objetivu dahuluk oinsá halo advokasia ho estratéjia abordajen igualdade jéneru, bazea lei polítika no programa orsamentál, daruak, redús violénsia ne’ebé buras, liuliu iha RAEOA, tanba bazea relatóriu hosi Organizasaun Naun Governamentál (ONG), relata kazu maioria mai hosi violénsia abuzu no violasaun seksuál, inklui kazu tráfiku umanu tanba Oé-Cusse fronteira terrestre ho nasaun viziñu,” Maria do Rosário Fátima Correia, ko’alia iha selebrasaun akordu ne’e.
Objetivu datoluk, hasa’e feto iha ekonomia tanba kazu violénsia doméstika aas nafatin, tanba feto nia ekonomia ba liu mane sira, tán ne’e mak akontese violénsia doméstika.
“Tán ne’e SEII iha programa ida liuhosi fundu subvensaun públika hanesan fundu rotativu, apoia inisiativa feto, promove inisiativa feto, hanesan suru tais, negósiu no seluk, ho objetivu atu hadi’a ekonómia uma laran, no programa ne’e realiza ona iha munisipíu hotu,” nia katak.
Objetivu ikusliu, maka hasa’e partisipasaun feto iha vida polítika, foti desizaun iha nível nasionál no munisipíu to’o suku, tanba bazea estatístika, suku 442 iha territóriu nasionál, 5% feto asume kargu xefe suku no 4% feto asumi kargu xefe aldeia.
Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, konsidera selebrasaun akordu ne’e importante atu haforsa serbisu sentrál ho rejionál liuliu ba asuntu igualdade jéneru iha Oé-Cusse Ambeno.
“Asina akordu ne’e, ba interese komún, RAEOA mós tama iha obrigasaun tenke halo tuir, tanba Estadu Timor-Leste, ratifika ona konvensaun importante rua, kona-bá konvensaun SEII nian no mós diskriminasaun autoridade hasoru ema ho defisiénsia, entaun MoU ne’e atu haforsa liután serbisu hamutuk entre RAEOA ho SEII ba asuntu igualdade jéneru ninian, ha’u hanoin asinatura ne’e, atuhaforsa servisu sentrál nian,” nia orgullu.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares Martins