OÉ-CUSSE 17 jullu 2023 (TATOLI) – Komunidade afetadu sira hamutuk uma-kain 76 iha bairru Samoro no Masin, aldeia Sanane, suku Costa, sub-rejiaun Pante Makasar Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), husu indemnizasaun ba autoridade RAEOA.
Tomas Tout, nu’udar portavós komunidade afetadu, hateten, komunidade hamutuk uma-kain 76 rezeita totalmente no la konsidera desizaun husi diresaun Terra Propriedade tanba liuhosi sira-nia politika hakarak okupa komunidade nia rai privada iha aldeia Sanane, suku Costa, sub-rejiaun Pante Makasar.
“Komunidade bairru Samoro no Masin konsidera ilegál no Terra Propriedade konsidera hanesan rai abandonadu, maibé ne’e la justu no laloos, rai ne’ebá povu nian la’os rai Estadu,” Tomas Tout, relata liuhos konferénsia imprensa, iha Oébau, Oé-Cusse, segunda ne’e.
Notísia relevnate: Autoridade RAEOA aprova deliberasaun halo pagamentu ba afetadu projetu ZEESM
Tan ne’e, komunidade sira pertense ba bairru Samoro no Masin hato’o ejizénsia pontu 12 ba Governu Sentrál no Autoridade atu fó klarifikasaun, tanba dezde 2015 to’o 2023, seidauk hetan direitu indemnizasaun.
Nune’e abitante afetadu hato’o pontu 12 mak hanesan tuir mai ne’e;
- Komunidade afetadu hamutuk uma-kain 76 hakarak husu ba Autoridade RAEOA hodi annula Deliberasaun númeru 15/2017, loron 06 fulan outubru, kona-bá investimentu imobiliáriu komersiál no komplexu rezidensiál Fulolo.
- Husu ba Diretór Notariadu RAEOA atu labele asina kualker dokumentu ruma ne’ebé mensiona kona-bá rezidénsia Autoridade.
- Husu ba Terra Propriedade hodi bele annula tiha karta akordu kontratu promesa kompra e venda. Tamba tuir informasaun katak Autoridade halo ona karta kontratu, promesa kompra e venda ne’ebé realiza iha 23 outubru 2017, abaixu assinadu hosi Arsénio Paixão Bano nu’udar Prezidente Autoridade ein ezersísiu nu’udar mós parte fa’an, ho kompradór mak Mari Bin Amude Alkatiri.
- Husu ba Prizidente Autoridade hodi labele fa’an propriedade Estadu nu’udar investimentu komersiál ba pesoál, eis Autoridade ka eis titulár ruma tanba konstrusaun hirak-ne’e gasta osan povu nian, no aktu ida-ne’e hanesan traisaun ida ba RDTL.
- Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão hodi bele fo atensaun sériu ba problema ida-ne’e tanba saida mak Autoridade RAEOA hadau povu nia rai privada maibé seidauk halo kompensasaun ka indemnizasaun ba komunidade afetadu sira, maibé uza osan Estadu hodi konstrui rezidénsia iha Fulolo maibé to’o ikus Autoridade fa’an ba pesoál ka ema-ne’ebé mak iha osan.
- Aktu ida ne’e, primeira-véz akontese iha Timor-Leste, tanba autoridade uza nia kompeténsia hodi fa’an Estadu nia riku soin ba ema-ne’ebe iha osan.
- Husu ba komisaun A, B, C, D no E atu altera deliberasaun ba autoridade númeru 13/2017, loron 14 setembru, kona-bá investimentu komersiál imobiliáriu ba área Fulolo, atu harii uma komunitária hamutuk 200, maibé realidade autoridade la konsege konstrui uma 200 ne’e ba komunidade.
- Husu ba Prezidente Autoridade hodi bele urjentemente rezolve ka fo indeminizasaun ba rai ne’ebe afeta hanesan Otel Oéupun rezidénsia Fulolo, oleu pezadu, alargamentu estrada Sakato to’o Noefefan no mós hosi sakato ba to’o Tono.
- Husu mós ba Guverno Sentrál no Parlamentu Nasionál hodi bele kria lei ida atubele garante rezidensia autoridade nu’udar patrimóniu Estadu, tanba ne’e sei de’it mak sai Autoridade iha RAEOA iha diretu atubele hela, la’os depois tinan lima fa’an tiha no buka fali rai foun hodi konstrui fila-fali rezidénsia foun. Se nune’e hela de’it povu sei laiha ona rai atu hela tanba superfisie rai la aumenta maibé só ema mak aumenta.
- Husu ba Governu Sentrál hodi urjentemente hatuun ekipa auditór atu halo auditoria ba problema sosiál ne’ebé akontese iha RAEOA.
- Komunidade afetadu fo ultimatu ba Autoridade RAEOA, atu urjentemente fo klarifikasaun ba kestaun sira ne’ebé mensiona iha leten.
- Husu ba Governu Sentrál, CAC, PDHJ, Parlamentu Nasional hodi bele halo auditoria imediata ba problema ida-ne’e tanba bazea ba Deliberasaun númeru 15/2017, loron 06 outubru kona-bá investimentu imobiliáriu komersial no komplexu rezidénsia Fulolo.
“Autoridade produs ona dokumentu ida kona-bá kontratu promesa kompra e venda mensiona katak Mari Alkatiri selu ona ka sosa ona rezidénsia Autoridade Fulolo ho osan $556.889,04, ba konta bankaria titular RAEOA-ZEESM iha Banku BNU Timor sukursál Oé-Cusse ho númeru konta, 106285210005, númeru IBAN: TL380020 106285821000550,” portavós ne’e fó sai.
Hatan ba ejizénsia hirak-ne’e, Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, klarifika, prosesu daudaun ne’e, agora autoridade públika ona mapeamentu, komunidade afetadu se mak iha reklamasaun, tuir nia regra bele ba halo reklamasaun, lori evidénsia dokumentu komprovativu sira.
“Tan ne’e mak ita públika la taka ema ida atu labele halo reklamasaun, silahkan ha’u hela iha ne’ebá aluga, ha’u selu, ha’u halo kontratu,” nia hateten.
Prezidente Autoridade RAEOA ne’e, klarifika, rezidénsia Fulolo ne’e, investimentu ida ba RAEOA, bainhira sé de’it mak ba hela ka sosa no aluga, tenke selu osan tama ba kofre Estadu ba RAEOA nian.
“Hanesan Prezidente Autoridade hela iha ne’ebá, aluga selu, fulan-fulan, sé ha’u iha kbiit atu sosa, bele sosa, mais tenki selu, osan tenke tama fali ba kofre Estadu hodi halo fali uma seluk, ne’ebé se mak iha reklamasaun rai no sasán ruma ne’e, bele halo reklamasaun,” nia fó hanoin.
Tuir nia, ida-ne’e la’os ba de’it Fulolo nian, maibe ba estrada hotu-hotu, atu selu indemnizasaun públika uluk, tanba rai ne’e keta halo sira sosa ne’e dupla, ka ema ruma keta halo reklama ka protesta.
“Ne’e la’os atu subar, ita la halo subar iha ne’e, sé subar karik autoridade la públika ida no laiha dalan ba halo reklamasaun, nia objetivu mak ne’e, se mak hakarak reklama lori dokumentu komprovativu, prosesa tuir lei ba halo reklamasaun rezolve tuir regra Estadu nian,” nia katak.
Maibé kuandu ejize dehan, rai privadu autoridade privatiza fali ba rai Estadu ne’e laloos, maibé só Estadu mak bele reklama, uma sira iha Fulolo autoridade harii se mak hela tenke selu la’os gratuita, tan ne’e fundu investimentu RAEOA nian.
Husu ba Autoridade anula Deliberasaun númeru 15/2017 loron 06 outubru kona-bá investimentu imobiliariu komersiál no komplexu rezidensiál Fulolo.
“La’os anula, iha ne’ebé tenke selu arrendamentu, rai Estadu harii uma Estadu se mak hela tenke selu, nusa mak ita anula fali atu hela gratis, ne’e labele,” nia afirma.
Ezekutivu ne’e informa, rezidénsia Fulolo, harii mai hosi orsamentu Fundu Espesiál Dezenvolvimentu (FED).
“Ha’u hela iha ne’ebá la’os gratutita, kada fulan selu ba Estadu, sasán ita ba lori rasik, maibé hela iha uma tenkw selu, ha’u kada fulan selu $500 ba kofre Estadu, listrik ha’u selu rasik manutensaun kuandu buat ruma aat selu rasik,” nia katak.
Notísia relevante: Autoridade RAEOA konsulta komunidade afetadu Nipani molok halo pagamentu
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editor: Evaristo Soares Martins




