DILI, 20 jullu 2023 (TATOLI)—Centro Nacional Chega, Institutu Públiku (CNC, I.P), kinta ne’e, realiza semináriu nasionál ho tópiku ‘kura kanek ba vítima violasaun direitu umanu pasadu’.
Diretór Ezekutivu CNC, I.P, Hugo Maria Fernandes, hateten, objetivu hosi atividade ne’e maka atu bolu péritu sira hodi ko’alia kona-ba esperiénsia kura kanek ba vítima sira.
“Ita refleta ba kotuk, hahú kedas iha tinan 24 nia-laran bainhira ita halo funu hasoru inimigu, ita haree ba trajetória istória, mudansa sira ba estratejia funu hotu nu’udar lala’ok ida atu kura kanek polítika. Transformasaun polítika estratejia sira hotu ne’ebé lori ita ba to’o ukun-an no husik hela mós fitar sira ne’ebé akontese funu maun alin,” Diretór Ezekutivu hateten liuhosi diskursu iha salaun CNC, I.P, Balide.
Notísia relevante : Governu presiza kria medida reparasaun ba vítima violasaun seksuál iha pasadu
Nia dehan, fitar sira ne’ebé mosu hahú hosi fitar sira durante akontese ba mudansa estratejia ba funu nia iha ai-laran.
“Hosi fitar sira ne’e, hafoin ita ukun-an seidauk kura hotu, hafoin ita ukun-an inisiativa barak mak ita halo ona, iha tinan-tolu kotuk liubá inisiativa ida kona-ba deslutu nasionál, rai tiha sasán kro’at mean sira iha nia fatin no seluk tan,” nia akresenta.
CNC, I.P nia mandatu ida mak tau-matan kura kanek pasadu, liu-liu ba konflitu liubá ona mak la’ós de’it husik kanek ne’ebé sofre durante okupasaun Indonézia nian, maibé mós kanek ne’ebé hahú kedan hosi funu maun alin.
“Ita-nia mandatu, atividade kura moras ne’ebé ita halo hanesan ajuda sobrevivente liuhosi konstrui ‘uma memória esperansa’, ajuda hetan fundu pontuál, ajuda sobrevivente nia oan sira hetan bolsa estudu no seluk tan,” Hugo Maria adianta.
Iha fatin hanesan, Diretora Asosiasaun Chega ba ita (ACbit), Manuela Leong Pereira, hateten, asosiasaun nia parte tau-matan ba vítima sira, liu-liu feto no labarik feto, hahú hosi tinan 2005 to’o agora.
“Parte ne’ebé ami halo mak oinsá kura sira-nia kanek hosi sira-nia esperénsia moruk durante funu laran,” nia esplika.
Durante aprosimasaun, ekipa asosiasaun tenta oinsá vítima sira bele ko’alia sai sira-nia problema, nune’e bele kama’an. Vítima sira hasoru problema hanesan violasaun seksuál, kaben obrigatóriu, no abuzu seksuál.
Bainhira vítima sira ne’e ko’alia sai sira-nia problema traumátika, ACbit halo kooperasaun ho parte Ministériu Saúde hodi tau-matan ba sira no ajuda vítima bele asesu programa asisténsia sosiál hanesan pagamentu pontuál ne’ebé Governu liuhosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkuzaun (MSSI) introdús ona.
“Ami rekolla dadus vítima, to’o agora hamutuk 733, kompostu hosi 659 no mane 74. Hosi númeru ne’e, balun hetan ona apoiu fundu, uma hosi Governu, ne’ebé ita halo parseria ho CNC,I.P no Servisu Apoiu Sosiedade Sivíl no Auditoria Sosiál (SASCAS),” nia tenik.
Péritu sira ne’ebé partisipa iha semináriu ne’e mak hanesan Diretora ACbit, Manuela Leong Pereira, Membru Konsellu Asesoria Internasional Centro Chega, Father Michael Lapsley, inklui Ministru Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Moneiro ‘Oan Soru’ no entidade relevante sira.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina





