LIQUIÇÁ, 04 agostu 2023 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, husu ba IX Governu atu tau prioridade ba setór agrikultura tanba daudaun nasaun exportadór foos balun lakohi ona atu exporta foos ba nasaun seluk.
“Tinan 10 nia laran liu tiha ona ha’u ko’alia beibeik agrikultura, parese ema ida la rona, dala barak ha’u ko’alia ida-ne’e, agrikultura tenke prioridade númeru um ba rai ida-ne’e. Ita haree ona iha istória hanesan iha tinan 1999 iha krize boot iha mundu, krize ba foos nian folin haksoit hosi $300 kada tonelada ba $900, tinan hira liu tiha seidauk rezolve problema seguransa alimentár, seidauk rezolve agrikultura hanesan prioridade ida,” PR Horta hateten bainhira partisipa iha lansamentu programa Habokur Karau iha suku Lisadila, postu administrativu Maubara, munisípiu Liquiçá, sesta ne’e.
Xefe Estadu dehan, setór agrikultura tenke konsidera hanesan parte seguransa nasionál, labele menus liu buat hotu.
“Kuandu ita ko’alia agrikultura, ita ko’alia kona-ba irrigasaun, transporte, sistema bankáriu para bele fó kréditu ba agrikultura sira ho funan kama’an, tenke iha subsídiu maka’as hosi Estadu. Ne’e iha rai hotu-hotu halo ida-ne’e,” nia akresenta.
Notísia relevante : Organizasaun mundiál husu ba Governu kontinua investe iha setór agrikultura sustentável
Aleinde ne’e, Xefe Estadu konsidera agrikultura tenke iha estudu didi’ak ba fini, nune’e bainhira kuda bele iha rezultadu no tenke haree sistema multisetorál hanesan infraestrutura bázika sira hodi transporte bele asesu.
“Ha’u baruk ona ko’alia agrikultura tanba iha rai ida-ne’e nunka rona, agora krize boot daudaun ona iha mundu, Índia la autoriza ona exportasaun foos, folin iha Dili kilograma 25 folin sa’e ona ba $17 no sei sa’e tan. Tanba ne’e mak ha’u espera katak tinan-lima mai ne’e agrikultura muda duni, se lae ita bele hateten fallansu boot ba Governu tomak,” nia akresenta.
Iha biban hanesan, Vise Primeiru-Ministru, Vise Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, hateten, programa Governu ne’ebé aprova ona iha Parlamentu Nasionál fó prioridade ba setór agrikultura, pekuária, floresta, no setór turizmu, dezenvolvimentu rurál no Kooperativa.
“Governu ida-ne’e nia programa klaru tebes, depois tinan 21 ita independénsia foin dahuluk ita hatuur dezenvolvimentu rurál no abitasaun. Entaun ho lideransa na’in-rua Prezidente Ramos Horta no Primeiru-Ministru, sira ho idade avansadu ona maibé hakarak atu realiza duni mehi naruk hanesan hasai povu hosi kiak,” nia tenik.
Tanba ne’e, iha ona programa lubuk ida nune’e bainhira Orsamentu Ratifikativu aprovadu maka sei implementa.
“Liu-liu hahú ona oinsá suku to’o aldeia tenke hambriik rasik, la’o ona ba oin iha setór tolu importante hanesan auto sufisiente ona, oinsá atu identifika potensialidade iha suku no aldeia no oinsá suku no aldeia bele hambriik, entaun joven sira tenke hatene katak ita ema importante para halo mudansa,” Assanami enkoraja.
Iha programa IX Governu Konstitusionál, mensiona katak Ezekutivu konsidera agrikultura hanesan baze ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál país. Tanba ne’e, dezenvolvimentu setór ne’e, mai ho asaun hadi’a setór peska no produsaun animál hanesan rezultadu ba tempu badak no hadi’a kualidade bein-estár ba timor-oan tomak.
Reforsa mós katak, Governu nia meta maka atu hadi’a seguransa alimentár nasionál, hamenus kiak iha área rurál, apoia tranzisaun kultura subsisténsia ba produsaun emprezariál hodi produtu agríkola, pekuária, peska no floresta, promove sustentabilidade ambientál no konservasaun rekursu naturál Timor-Leste.
Atu kunpre objetivu seguransa alimentár, Governu sei habelar setór agríkola, hadi’a prátika kultivu, no produtividade agrária, hadi’a produsaun no kultura agríkola espesífika no sistemátika, bazeia ba potensialidade kada rejiaun país, no iha tempu hanesan garante objetivu dezenvolve setór produtivu nasaun.
Nune’e, meta no asaun setór agrikultura mak hanesan investe iha kriasaun laboratóriu públiku ba investigasaun agríkola, estabelese institutu peskiza no dezenvolvimentu agríkola, estabelese mekanizmu apoia tranzisaun agrikultura substiténsia ba agrikultura moderna ho orientasaun merkadu, implementa programa agrikultura biolójika foun, kontinua reforsa implementasaun polítika nasionál seguransa alimentár.
Nune’e mós, reabilita, habelar no hadi’a jestaun sistema irrigasaun no armazenamentu bee, kontinua investe iha estudu no konstrusaun sistema irrigasaun bazeia ba téknika no metodolojia medernu liu, hadi’a jestaun sentru manutensaun atu garante funsionamentu operasionál, halo mapamentu zona agro-ekolójiku, kontinua investe iha akizisaun no manutensaun mákina no ekipamentu agríkola hodi apoia agrikultór, hadi’a servisu extensaun agríkola no jestaun programa sedénsia tratór agríkola hodi apoia agrikultór, kontinua implementa sistema mekanizmu agríkola hodi apoia programa extensifikasaun, intensifikasaun no diversifikasaun hodi aumenta produsaun no produtividade agríkola, inklui meta no asaun seluk tan.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina




