DILI, 22 agostu 2023 (TATOLI) – Artista timoroan ho nia múzika koñesida “Mausoko Letra Boot”, Deonísio Rodrigues Pereira ‘Izu’, ezije ba Sekretaria Estadu Arte no Kultura (SEAK) atu aselera diseminasaun Lei Direitu Autór, nune’e bele fó biban ba artista sira atu goza sira-nian obra.
Kantór ne’e dehan iha Timor-Leste ema barak mak uza ema seluk nia obra konforme sira-nian hakarak no múzika artista seluk nia ema balun muda tiha nia versaun orijinál. Ida ne’e eziste tanba to’o agora seidauk iha lei ida maka atu regula kestaun sira ne’e. Ho aprovasaun Lei Direitu Autór ho nia artigu sira, Izu espera bainhira tama ona iha nia implementasaun bele regula no fó sansaun ba ema ne’ebé utiliza outór seluk nia kompozisaun.
Nu’udar artista nia iha esperansa boot ba SEAK atu halais ona prosesu diseminasaun lei ne’ebé la’o ona iha munisípiu sira hodi hakat ba diskusaun espesífika atubele rekolla ideia foun sira.
“Husi parte artista múzika nian bele mai hato’o ona sira-nian ideia espesífika sira kona-ba direitu ba múzika atu haree iha parte ne’ebé de’it. Tanba daudaun ne’e Lei Direitu Autór sei jerál hela. Presiza kada diresaun sira atu halo diskusaun espesífika, nune’e bele kesi ona ema ne’ebé uza ema seluk nia obra sei kona sansaun ka koima”, dehan.
Ida ne’e atu garante artista sira ne’ebé maka kria obra ida labele sente laran-taridu no obra sira ne’ebé maka artista ida kria ne’e bele lori duni benefísiu ba nia-aan rasik. Izu espresa mós nia sentimentu triste tanba nia obra múzika “Tebe Liku Rai” ema seluk uza hodi halo tiha gravasaun no públika sein hetan autorizasaun husi nia rasik. Maski haree hela problema ne’e, maibé nia laiha kbiit atu diskute tanba laiha baze legál ida.
“Ita sente katak hahalok hanesan ne’e ladi’ak, maibé ita atu diskute mós laiha dalan tanba laiha baze legál ida atu kesi ita ba asuntu ne’e”, katak.
Izu konfesa katak nia hahú karreira artístika dezde 1997 hafoin partisipa iha formasaun moris nian disponibilizia husi madre saleziana Dom Bosco sira. Husi ninia karreira ne’e iha 2001 halo gravasaun ba nia múzika dahuluk “Sira mak Fahe”. Múzika ne’e nia kanta hamutuk ho artista sénior Quito Belo, Nuno Garcia no Octavia.
Liga ba preokupasaun artista ne’e, Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Jorge Soares Cristovão, hatete diseminasaun lei refere iha munisipiu sira seidauk remata no artista sira mós seidauk hetan sensibilizasaun, maibé iha orsamentu retifikativu SEAK prevee ona osan atu halais prosesu ne’e.
“Ita sei halo desaminasaun lei direitu de autór ne’e ba grupu arte sira hotu inklui asosiasaun sira iha Dili atu sira bele rona artigu sira ne’ebé maka ligadu ho Lei Direitu Autór ne’e atu iha futuru obra ne’ebé artista sira halo maka ema seluk viola sira bele halo prosesu hodi prega koima ba ema ne’ebé vila sira-nian obra”, esplika.
Iha tinan 2023 ne’e tama ona iha planu atu sensibiliza lei refere iha Baucau, Ermera no sei hakat bá tanba munisípiu sira seluk.
Rekorde katak Lei Direitu Autór aprova iha Parlamentu Nasionál iha novembru 2022. Projetu-lei ne’e mai husi inisiativa husi deputadu António Verdiál, Josefa Soares, Gabriela Alves, Joaquim dos Santos, Isabel Ximenes, António Benevides, Elvina Sousa, Gabriel Soares, Cornélio Gama L7, José Agostinho Sequeira Somotxo, Francisco David Ximenes, David Mandati, Leandro Lobato, Domingas dos Santos no Bernardo Quintão.
Lei refere iha artigu hamutuk 222 ho objetivou atu garante no proteje kriasaun, produsaun no komersializasaun obra literária sira, sientífika sira, artístika sira, nomós proteje legalmente direitu autor sira.
Notísia relevante: LMESSK-SEAK sensibiliza lei kódigu direitu autór iha Maliana
Jornalista: Tomé Amado
Editora: Maria Auxiliadora