iklan

MUNISÍPIU, VIKEKE

Abitante Uma-Ki’ik Viqueque konsumu bee mota durante tinan barak

Abitante Uma-Ki’ik Viqueque konsumu bee mota durante tinan barak

Sede suku Uma-Ki'ik, Viqueque. Imajen Tatoli/Vitorino Lopes da Costa

VIQUEQUE, 20 setembru 2023 (TATOLI)–Xefe suku Uma-Ki’ik, postu Viqueque Vila, munisípiu Viqueque, Hermenegildo Rangel, hateten, abitante hosi suku Uma-Ki’ik konsumu bee hosi mota hodi sustenta nesesidade loron-loron durante tinan barak nia laran.

“La’ós tempu bailoro maka bee menus, maibé durante tinan barak ami konsumu bee mota. Nune’e, ami preokupa ba bee-moos tanba bainhira iha tempu udan mota tun, entaun konsumu bee susar, bainhira mota para mak komunidade bele bá kuru hodi tein, hemu no fase ropa. Depois abitante sira mós tauk lafaek tanba iha mota lafaek iha, maibé tanba nesesidade bee-moos, sira tenke bá mota hodi kuru bee,” Autoridade suku dehan iha sede suku Uma-Ki’ik, kuarta ne’e.

Tuir Hermenegildo Rangel, rekursu bee posu iha suku ne’e rasik antes ne’e iha maibé ho distánsia dook.

“Ami la asesu bee-moos hahú hosi ezisténsia suku ne’e, ami garante de’it ba bee mota hodi konsumu. Bee mota ne’e la merese hemu tanba bele iha impaktu ba saúde, maibé tanba nesesidade mak obriga nune’e tenke bá kuru,” nia akresenta.

Notísia relevante : Uma-kain suku Bibileu 100-resin konsumu bee mota

Autoridade suku haktuir, hafoin Timor-Leste hetan independénsia, parte organizasaun internasionál GIZ halo kanalizasaun bee-moos no harii tanke neen no kram ba aldeia ualu maibé populasaun uza iha tempu badak nia laran de’it bee maran no agora tanke sira a’at hotu ona.

“Foin lalais ami tau ba Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) hodi kehe bee posu rua, maibé la sufisiente. Tanba ne’e, ha’u husu ba parte relevante sira hodi tau prioridade ba bee-moos atu abitante sira bele konsumu,” nia tenik.

Iha sorin seluk, Administradór postu Viqueque Vila, Duarte Brandão Soares, husu Servisu Água no Saneamentu (SAS) munisípiu Viqueque no Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P) hodi identifika área sira iha suku laran hodi halo perfurasaun bee-moos.

“Ha’u prepara diresaun SAS no BTL, E.P halo identifikasaun bee-moos ruma iha suku ida-ne’e atu halo perfurasaun hodi ita-nia abitante sira bele konsumu,” nia salienta.

Suku Uma-Ki’ik ho totál uma-kain 801 no populasaun na’in-3.715, kompostu hosi aldeia ualu hanesan Rai-Hun ho uma-kain 54 no populasaun na’in-240, Macadean uma-kain 100 no populasaun na’in-478, Bahabunac uma-kain 103 no populasaun na’in-457, Lua uma-kain 239 no populasaun na’in-1226, Baha Fou uma-kain 62 no populasaun na’in-307, Aina Uain uma-kain 58 no populasaun na’in-252, Maroman uma-kain 70 no populasaun na’in-309 no Idac Bein uma-kain 101 no populasaun na’in-444.

Jornalista     : Vitorino Lopes da Costa

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!