VIQUEQUE, 15 novembru 2023 (TATOLI)- Organizasaun naun Governamentál (ONG) lokál munisípiu Viqueque ho naran Fundasaun Knua Haberan Komunidade (KHK) hetan apoia hosi Servisu Apoiu Sosiedade Sívil no Auditória Sosiál (SASCAS, sigla portugés) fó prátika prodús adubus orgániku ba agrikultór Grupu Haburas Família (GHF), aldeia Macadique, suku Uaitame, postu Uatulari, munisípiu Viqueque.
Tuir Jestór Programa hosi KHK, Marito da Silva, hateten, kapasitasaun no prátika liga liu ba konservasaun agrikultura nian nune’e KHK hanorin grupu hodi prodús rasik adubu orgánika atu bele hala’o atividade ortikultura ne’ebé maka grupu kria.
“Ami fó kapasitasaun ba grupu ortikultura ida-ne’e oinsá maka grupu sira bele iha koñesementu prodús rasik adubus orgániku, atu nune’e grupu sira bele uza ba kuda modo iha sira kantederu,” Marito da Silva, hateten ba Agência Tatoli, iha aldeia Macadique, kuarte ne’e.
Jestór programa ne’e hatutan, prátika prodús adubus orgánika tipu tolu maka hanesan adubus been, adubus maran no prodús ai-moruk pestisida atu hamate pesti sira-ne’ebé mak estraga modo.
“Materia sira ne’ebé maka ami uza ba adubus orgánika adubus; adubus been uza uza ai-nanas, hodi tasak, ai-dila tasak, masin-midar, no bee, ba adubus maran uza karau nian teen-maran, haree u’ut, ai-u’ut no rai-metan tau hamutuk maka kahur. Enkuantu, prodús ba ai-moruk pestisida ami uza ai-lia, ai-manas, ai-hanek nian tahan, duut-morin, bee-manas no bee-malirin tau hamutuk kaur hodi rega ba modo ne’ebé pesti estraga”, nia haktuir.
Atividade ne’e, tuir jestór ne’e katak hetan apoia hosi SASCAS hodi fó kapasitasaun ba grupu ortikultura atu sira bele iha koñesementu prodús rasik adubu orgániku. Alende ne’e mós KHK prátika kria kantaderu ba grupu GHF.
Iha fatin hanesan, koordenadór GHF, Julio do Rosário, kontente tanba hetan kapasitasaun kona-ba oinsá bele prodús adubu orgániku no ai-moruk pestisida tanba durante ne’e grupu hatene maka adubu kimíku.
“Ami sente kontente tanba ami hetan ona koñesementu ba prodús adubu orgániku. Ami durante ne’e hatene maka adubu kímiku. Ami la hatene prosesu prodús no ninia utilizasaun ba adubu orgániku, maibé ohin KHK hanorin ona ami ida-ne’e hasa’e ona ami-nia koñesementu. Depois kuda modo karik, ami bele prodús rasik, la presiza sosa adubu kímiku,” nia hateten.
Iha biban ne’e, reprezenta xefe aldeia Macadique, Alvino Pinto, subliña, liuhosi formasaun sira ne’e sai pertinente ba grupu sira hodi sira bele iha koñesmentu ba ortikultura.
“Tanba dalabarak ema badinas serbisu, maibé dala ruma laiha adubus ruma rezultadu menus no dala ruma modo sira pesti estraga. Ha’u prefere formasaun sira hanesan ne’e ba oin bele kontinua oferese ba grupu agrikultór sira hodi sira bele iha koñesementu liuliu ba adubu no ai-moruk pestisida nian,” reprezentante ne’e hato’o.
Iha formasaun no prátika prodús adubu orgániku no ai-moruk pestisida ne’e hetan parsipasaun másimu hosi membru grupu GHF hamutuk na’in-28 no asiste hosi autoridade suku Uaitame, inklui akompaña direta hosi ekipa SASCAS ba atividade prosesa adubu orgániku ne’e durante loron ida iha fatin ortikultura grupu GHF.
Jornalista : Vitorino Loeps da Costa
Editór : Rafael Ximenes de A. Belo




