iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Rogério Lobato husu Estadu kondekora eis tropa portugés

Rogério Lobato husu Estadu kondekora eis tropa portugés

Prezidente Autoridade RAEOA, Rogério Tiago de Fátima Lobato. Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 28 novembru 2023 (TATOLI)  Eis-Komandante Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL), Regério Tiago Lobato, husu ba Estadu Timor-Leste atu kondekora mós eis tropa timoroan sira iha tempu portugés, tanba sira mak sai pioneiru ba FALINTIL iha 1975.

“Ha’u husu ba Estadu Timor-Leste no ba IX Governu konstitusionál ne’ebé agora ka’er ukun tenke mós haree hodi trata mós kondisaun hanesan ba eis tropa timoroan sira iha tempu portugés, tanba sira maka sai pioneiru FALINTIL nian iha 1975”, Rogério Lobato hatete iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, iha ámbitu komemorasaun Loron Proklamasaun Independénsia Timor-Leste ba dala-48, ohin.

Eis-Ministru Interiór ne’e lembra katak antigu tropa timoroan sira iha tempu portugés ne’e maka la afilia ba FALINTIL hodi hadau kilat iha malae-mutin sira hodi bá sobu Paiól iha Dili laran ne’e, parese susar tebes kondisaun iha tempu ne’ebá.

“Sira uluk ne’ebé hamutuk ho ha’u dezde tempu portugés hodi bá hasai kilat iha Paiól hodi fasilita forsa FALINTIL ho partidu FRETILIN funu hasoru kolonialista sira, ha’u hanoin  tempu to’o ona atu sira tenke hetan mós rekoñesimentu husi Estadu liuhusi kondekorasaun Orden Timor-Leste”, sujere.

Tuir nia, to’o ohin loron Estadu halo ona buat barak ba ninia emar sira iha rai-laran ho sira-ninia dedikasaun ba dezenvolvimentu nasaun ne’e, inklui fó mós rekoñesimentu no kondekorasaun ba ema estranjeiru sira, maibé Estadu seidauk halo ida ne’e ba eis tropa timoroan sira-ninia dedikasaun no kontribuisaun ba luta ukun-rasik aan ne’e.

“Ha’u hakarak dehan eis tropa timoroan sira-ninia sakrifísiu boot tebes ba inísiu luta ba ukun-rasik aan ne’e. Tanba sira maka sai duni pioneiru ida hodi apoia FALINTIL funu hasoru kolonialista sira liuhusi apoia arma no funu hodi reforsa FALINTIL”, relembra.

Hanesan ema ne’ebé iha responsabilidade boot ba vida eis tropa timoroan sira-nian, nia kontinua ko’alia nafatin ba sira-nian direitu atu Governu tenke haree ona asuntu ida ne’e hodi bele tau iha konsiderasaun ba eis tropa timoroan sira-nian sakrifisiu iha tempu ne’ebá ho klasifika orden ruma atubele kondekora sira.

Antigu tropa timoroan sira ne’e barak maka sei moris hela no balun mate ona. Atu hatene loloos dadus sira, Regério dehan nia la fiksa, maibé serbisu sira ne’e bele iha kooperasaun ba malu enkuantu Governu orienta ona komisaun sira bele rekolla dadus ba eis tropa sira hodi hetan apoia husi ninia parte.

Jornalista: Tomé Amado 

Editora: Maria Auxiliadora  

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!