INTERNASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Xanana fahe esperiénsia luta ba fronteira marrítima no misaun g7+ ba entidade iha Japaun

Xanana fahe esperiénsia luta ba fronteira marrítima no misaun g7+ ba entidade iha Japaun

DILI, 20 dezembru 2023 (TATOLI)–Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, fahe esperiénsia kona-ba prosesu konsiliasaun obrigatóriu ne’ebé lori Timor-Leste no Austrália rezolve disputa fronteira marrítima tuir lei internasionál iha Tribunál Internasionál Arbitrajen ba sosiedade sivil, inteletuál no estudante sira iha UN Universty Tokyo-Japaun.

Xefe Governu Xanana rekoñese rezolve problema fronteira marrítima la’ós buat fasil, tanba nasaun rua halo deskusaun lori tempu naruk to’o Timor-Leste hetan vitória, tanba fiar de’it ba lei internasionál.

“Ita fahe esperiénsia ba universidade lubuk ida to’o mai iha ne’e (UN Universty Tokyo), tanba Timor dezde ukun kedas hasoru difikulidade rezolve problema ho fiar ba lei internasionál. Ida-ne’e maka hodi prova ita fiar lei internasionál, oin nusa? Bele difisil oin nusa?, ita sei lori to’o manán, ida-ne’e maka ita fó hatene ba audiénsia tomak,” PM  Xananahateten durante sesaun, hanesan haktuir iha nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, kuarta ne’e.

Biban ne’e, Xefe Governu fahe mós esperensia Timor-Leste lidera grupu país g7+, ne’ebé halibur nasaun frajil no pos-konflitu hamutuk 20 hosi kontinente Áfrika, Ázia, Médiu Oriente no Pasífiku.

Organizasaun g7+ loke sede iha Timor-Leste, Lisboa Portugáal no ba tinan 2024 sei loke tan iha Estadu Unidu Amérika (EUA) hodi bele hala’o misaun besik liután ho Organizasaun Nasaun Unida (ONU).  Organizasaun ne’e serbisu maka’as atu apoia no reprezenta país sira atu mundu rona país hotu nia lian.

Notísia relevante : Xanana destaka importánsia finaliza fronteira marrítima bele kombate peska ilegál

g7+ daudaun ne’e iha estatutu hanesan observadór iha ONU, ne’ebé fó dalan ba nia atu aprezenta perspetiva koletiva ida kona-ba ajenda no servisu. g7+ defende papél ida-ne’ebé ativu liu iha Nasaun Unida hodi promove reziliénsia no estabilidade Estadu nian.

Misaun seluk, harii grupu g7+ objetivu harii dame no harii Estadu (peace building and state building) iha Timor-Leste rasik hasoru desafiu oin-oin, maibé Timor-Leste iha vontade hakarak fahe esperiénsia ba nasaun frajil sira boot tebes. Tanba ne’e nu’udar rai ki’ik halo esforsu hodi rai boot sira iha mundu bele rona Timor-Leste ho país kiik no frajil sira-nia lian.

Iha fatin hanesan, Reitór United Nations University (UNU) iha Tokyo, Tshilidzi Marwala, agradese ba Primeiru-Ministru Xanana, ne’ebé nu’udar mós líder mundiál fahe ona esperiénsia ne’e ba estudante sira hodi hatene klaru liután oinsá rezolve disputa fronteira ho dalan pasífiku tuir lei internasionál.

“Agradese tebes bele fahe ona esperiénsia ba estudante sira, esperiénsia ne’ebé brillante tebes,” nia akresenta.

Karta ba Primeiru-Ministru Austrália

Istória luta Timor-Leste nian ba fronteira marrítima ne’ebé Xefe Governu Xanana defene soberania tasi Timor ka fronteira marítima permanente la’ós buat foun, nu’udar vizionáriu desde iha tempu rezisténsia nia-laran, iha tinan 1988, Xanana Gusmão haruka ona  karta ba Senadór Austrália, Gordon McIntosh, nu’udar karta protestu ida hasoru Primeiru-Ministru Austrália, Bob Hawke, iha momentu ne’ebá.

Iha nia karta Komandante Em-Chefe-das-FALINTIL hateten ba Bob Hawke dehan, kona-ba rai barak ne’ebé independente maibé konsidera hanesan kiak liu hotu iha planeta, maibé rai balun iha de’it kopra (nuu-maran) atu esporta ho turizmu bele moris nomós balun ho de’it peska. Haree hosi ‘kondisaun mínima’ ho rekursu minerál ne’ebé iha, ba dezenvolvimentu rasik Timor-Leste la’ós ‘Repúblika de Bananas’, maibé bele nakfilak-an sai ba ‘Repúblika de Petróleu’!

Vizaun PM Xanana ba dezenvolvimentu Timor-Leste ne’ebé prósperu liuhosi esplorasaun rikeza iha Tasi Timor mosu ona dezde iha tempu rezisténsia. Durante iha prizaun Cipinang-Jakarta, Xanana hakerek poezia no pintura ida ho títulu ‘MAR MEU’ (Ha’u-nia Tasi), ne’ebé iha esperansa boot atu jerasaun foun sira iha futuru bele aproveita riku-soin ne’e hodi dezenvolve Timor-Leste.

Mehi bele sai realidade bainhira persiste no kontinua luta ho pasiénsia. Hanesan rezultadu ne’ebé mosu ohin loron, liu tinan 45 nia laran, mehi ne’ebé Xanana iha sai duni realidade. Tanba luta ba okupasaun tasi Timor nian remata ona, iha loron 06 marsu 2018, hafoin Austrália no Timor-Leste asina ona akordu fronteira marrítima ba dahuluk entre nasaun rua ne’e.

Akordu ne’ebé asina iha Kuartél Jerál ONU, iha Nova Iorke ne’e, atu ele solusiona disputa kona-ba mina no gás iha Tasi Timor.

Rezultadu ne’ebé ohin loron Timor-Leste hetan hodi define fronteira marrítima permanente hasoru nasaun jigante hanesan Austrália, la’ós serbisu fasil. Nu’udar líder ho vizaun dook, Xefe Governu hakarak atu loron aban sai di’ak, liuhosi atualizasaun situasaun hotu-hotu hodi hamosu inovasaun.

Hanesan ho saida mak akontese iha prosesu ne’e, hafoin Governu Timor-Leste asina akordu Certain Maritime Agreement of Timor Sea (CMATS) iha tinan 2006, liu tinan-hitu, iha tinan 2013, governasaun Xanana deside hodi inválida ka hakotu akordu CMATS. Prosesu hotu-hotu hatama ba Tribunál internasionál arbitrajen, nune’e bele haree fali mekanizmu foun.

Prosesu konsiliasaun Timor-Leste no Austrália

Tinan 2015: Forma Komisaun Konsultiva ba Governu Timor-Leste, konsiste hosi líder eminente pasadu no prezente sira nasaun no fó konsellu ba Primeiru-Ministru kona-ba Timor-Leste nia luta ba nia fronteira marrítima. Komisaun ne’e enkontru dala barak iha tinan ne’e nia laran.

Loron 3 fevereiru 2016: Governu Timor-Leste hasai Rezolusaun númeru 9 / 2016 loron 03 fevereiru 2016, Konsellu Ministru hili Kay Rala Xanana Gusmão hanesan Xefe Negosiadór.

Loron 11 abríl 2016: Hahú Konsiliasaun liuhusi ‘notifikasaun kona-ba Instituisaun Konsiliasaun nian, tuir Sesaun 2 hosi Aneksu V Konvensaun nian’ ne’ebé Timor-Leste haruka ba Austrália.

Loron 13 abríl 2016: Xefe Negosiadór Xanana Gusmão hasoru malu ho Sekretáriu-Jerál ba ONU Ban Ki-moon iha Nova Iorke hodi ko’alia kona-ba dezenvolvimentu atuál iha Timor-Leste no informa ba Sekretáriu-Jerál kona-ba notifikasaun ba konsiliasaun kompulsória.

Loron 2 Maiu 2016: Austrália submete ona ‘Resposta husi Austrália ba Notifikasaun Konsiliasaun nian’.

Loron 25 juñu 2016: harii Komisaun Konsiliasaun kompostu husi membru lima, ne’ebé prezide husi Embaixadór Peter Taksøe-Jensen (Dinamarka). Sira seluk ne’ebé hola parte ba ekipa ne’e maka Rosalie Balkin (Austrália), Juis Abdul G. Koroma (Serra Leao), Profesór Donald McRae (Kanadá no Zelándia Foun) no Juis Rüdiger Wolfrum (Alemaña). Tuir akordu hosi Parte sira, Tribunál Permanente Arbitrajen nian sei fó apoiu administrativu durante Konsiliasaun ne’e.

Loron 28 jullu 2016: Komisaun Konsiliasaun hala’o sorumutu prosesuál ida ho parte sira, iha Palásiu Pás, iha Haia, iha Olanda.

Loron 29 to’o 31 agostu 2016: Komisaun ne’e hala’o sesaun abertura konsiliasaun nian no audiénsia kona-ba kompeténsia, iha Palásiu Páz, iha Haia, Olanda.

Loron 19 setembru 2016: Komisaun fó-sai ‘Desizaun kona-ba Kompeténsia’, hodi deside katak Konsiliasaun ne’e iha kontinuidade.

Loron 10 to’o 13 outubru 2016: Komisaun hala’o sorumutu ho Parte sira iha Singapura.

Loron 09 janeiru 2017: Ministru Negósiu Estranjeiru Timor-Leste nian no Ministru Negósiu Estranjeiru Austrália, hamutuk ho Komisaun, fó-sai deklarasaun trilaterál konjuntu ida kona-ba terminasaun ba Tratadu ba Arranju Balu iha Tasi Timor [CMATS].

Loron 16 to’o 20 janeiru 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira iha Singapura.

Loron 27 to’o 31 marsu 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira iha Washington, D.C.

Loron 5 to’o 9 juñu 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira ne’e iha Kopeñaga.

Loron 24 to’o 28 jullu 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira iha Singapura.

Loron 28 Agostu to’o 1 setembru 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira ne’e iha Kopeñaga.

Loron 30 agostu 2017: Parte sira hetan akordu kona-ba pakote abranjente ida kona-ba elementu sentrál sira hosi delimitasaun ketan-tasik sira entre nasaun rua ne’e iha Tasi Timor ‘Akordu kona-ba loron 30 fulan-Agostu nian’. Aleinde ketan sira, akordu kona-ba pakote abranjente ne’e ko’alia mós kona-ba estatutu jurídiku kampu gás Greater Sunrise nian, estabelesimentu rejime espesiál ida ba Greater Sunrise, dalan ida ba dezenvolvimentu rekursu no fahe reseita ne’ebé hetan.

Loron 13 outubru 2017: Hafoin sorumutuk iha Haia, Parte sira ne’e hetan akordu ida kona-ba testu integrál hosi projetu tratadu nian ida, tuir saida maka antesipa tiha ona iha akordu loron 30 agostu nian. Tratadu ida-ne’e delimita ketan-tasik (fronteira marrítima) entre nasaun rua ne’e iha Tasi Timor no ko’alia kona-ba estatutu jurídiku kampu gás Greater Sunrise, estabelesimentu rejime espesiál ida ba Greater Sunrise, dalan ida ba dezenvolvimentu rekursu no fahe reseita ne’ebé hetan

Loron 18 novembru 2017: Komisaun ne’e hasoru malu ho parte sira ho konsórsiu iha Singapura.

Loron 12 no 14 dezembru 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira no ho konsórsiu iha Singapura.

Loron 29 janeiru to’o 2 fevereiru 2018: Komisaun ne’e hasoru malu ho Parte sira no ho konsórsiu iha Sydney.

Loron 19 to’o 23 fevereiru 2018: Komisaun ne’e hala’o sesaun finál negosiasaun nian ho Parte sira no ho konsórsiu iha Kuala Lumpur

Loron 06 marsu 2018: Austrália no Timor-Leste ofisialmente asina akordu fronteira tasi Timor permanente, iha Kuartél Jerál ONU, Nova Iorke.

Jornalista      : Antónia Gusmão

Editora           : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!