iklan

EKONOMIA, HEADLINE

MAPPF tau prioridade konstrusaun irrigasaun boot tolu iha tinan 2024

MAPPF tau prioridade konstrusaun irrigasaun boot tolu iha tinan 2024

Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 10 janeiru 2024 (TATOLI)—Ministériu Agrikultura Pekuária Peska no floresta (MAPPF) tau ona prioridade halo konstrusaun irrigasaun boot tolu, iha tinan ne’e nia laran.

“Orsamentu ba 2024 aprova ona no ita-nia prioridade tinan ne’e sei halo konstrusaun irrigasaun boot tolu,” Ministru Agrikultura Pekuária Peska no floresta, Marcos da Cruz, hateten, iha Palásiu Governu, kuarta ne’e.

Irrigasaun tolu ne’ebé sei halo konstrusaun mak hanesan Maliana II iha Bobobaro, Irrigasaun Vatuva iha Baucau no mota Irabere iha Viqueque, ne’ebé daudaun iha prosesu nia laran atu lori bá Konsellu Ministru hodi hetan aprovasaun no sei lori ba Komisaun Nasionál Aprovizionamentu tanba projetu ne’e ho montante millaun $1.

Aleinde ne’e, MAPPF mós kontinua nafatin projetu irrigasaun rua ne’ebé harii iha tinan 2023 no daudaun ne’e iha prosesu nia laran. Irrigasaun rua ne’e mak iha Lavai Lautém no Galata Baucau, ho kuatu milaun $18.

“Ita espera rua ne’e bele hotu iha tinan  2025 hodi bele fornese bee komunidade natar sira,” Marcos dehan.

Notísia relevante : CAFI aprova ona projetu irrigasaun Maliana II

Aleinde ne’e, MAPPF mós iha irrigasaun ezistente kiik-oan balun ne’ebé presiza hadi’a mak hanesan Larisula iha Baguia, Vatular iha Same, karau-ulun iha Ainaro Raibere, Vaibaba iha Zumalai Covalima, Bolutu iha Vemasse Baucau, ne’ebé sira ne’e hotu buka hadi’a nafatin nune’e tempu udan mai bele fornese bee ba komunidade agrikultór sira.

Antes ne’e, iha loron 15 dezembru 2023, Parlamentu Nasionál aprova ona proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024 ba MAPPF hamutuk $30.694.052 ho votu a-favór 47, kontra rua no abstensaun 16.

Hosi montante $30.694.052 aloka ba saláriu no vensimentu $9.426.841, bens no servisu $9.284.942, transferénsia públika $459.007, kapitál menór $4.827.575 no kapitál dezenvolvimentu $6.695.687.

Hosi orsamentu ne’e aloka ba progama funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál $8.212.465, programa jestaun sustentável rekursu naturál, utilizasaun no konservasaun $947.552, programa prosesamentu pos-kolleta, armajenaemntu asesu merkadu no agregasaun $918.280, programa aumenta sustentável produtividade no produsaun $20.615.755

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!