Pergunta prinsipál/save 5 hodi lorii ita responde ka elabora konteúdu títulu artikel ida ne’e mak:
- Saida mak dezenvolvimentu rurál, tansá governu ka Estadu halo ida ne’e
- Atu hetan ka rezulta saida
- Saida mak tenke halo ka hala’o hodi atinji rezultadu ne’e
- Oinsá halo/hala’o
- Se mak tenke halo, no hala’o oin nusa
Saida mak dezenvolvimentu rurál no tansa
Antes ita koko elabora definisaun ka signifikasaun liafuan dezenvolvimentu rurál, ita define uluk lai liafuan ida idak husi liafuan dezenvolvimentu rurál. Primeiru mak liafuan dezenvolvimentu. Liafuan dezenvolvimentu mai husi liafuan dezenvolve ne’ebé nia signifikasaun ka sentidu nakait ho liafuan ka hadi’a, haforte, hafoun, harii, transforma, halo mudansa husi kondisaun ida ba kondisaun seluk ne’ebé ita hakarak realiza. Liafuan daruak mak liafuan rurál, liafuan rurál refere liu ba aspeitu jeográfiku, katak área la’ós urbana ka sidade, signifika área rurál la’ós área urbana ka sidade.
Entaun dezenvolvimentu rurál signifika dezenvolvimentu sira ne’ebé fokus ka ne’ebé sei hala’o iha / ba área rurál sira, la’ós área urbana ka sidade. Baibain iha nasaun seluk, Estadu hala’o dezenvolvimentu rurál, tanba dezenvolvimentu la la’o iha área rurál sira, hodi rezulta populasaun ne’ebé hela iha área rurál sira moris ladi’ak/ atrazadu, kompara ho populasaun iha área urbana ka sidade, ne’ebé moris di’ak ona. Maske sei iha mós populasaun iha área urbana balun mós seidauk moris di’ak, maibé jeralmente husi indikadór oioin kompara ho iha área rurál, kondisaun moris populasaun área rurál menus buat barak liu kompara ho kondisaun moris populasaun iha área urbana.
Kondisaun reál iha Timor-Leste mós hatudu ita-nia polítika no programa dezenvolvimentu durante tinan naruk fokus ka obedese barak liu ba ka iha área urbana, liliu Dili, ka DILISENTRIS LIU, Entaun nia impaktu mak populasaun área rurál iha nasaun ne’e barak mak seidauk moris di’ak, kompara ho moris di’ak populasaun iha Dili, no iha área urbana munisípiu sira seluk. Lalika área urbana de’it, ita-nia polítika dezenvolvimentu iha munisípiu sira seluk, liuhusi polítika desentralizasaun munisipál mós la’o kle’ur liu. Situasaun ne’ebé la’ós hamosu de’it gap boot entre área urbana ho área rurál, maibé mós entre Dili ho munisípiu sira seluk.
Entaun to’o iha ne’e, ita bele dehan, Timor-Leste dadauk ne razoavel duni adopta polítika dezenvolvimentu rurál, nu’udar dalan di’ak liu, atu la’ós de’it hamenus gap dezenvolvimentu entre área urbana ka ne’ebé Dili sentris liu ho área rurál ne’ebé ita ladun bok durante tinan naruk ho nia impaktu ne’ebé halo populasaun iha ita-nia área rurál sira sei la’o hela iha fatin, ka sei iha hela kotuk, kompara ho populasaun iha área urbana sira, liliu ho iha Dili ne’ebé barak mak la’o ba oin ona.
Saida mak ita tenke hetan ka rezulta husi polítika/ programa DEZENVOLVIMENTU RURÁL
Nu’udar sita ona iha leten, dezenvolvimentu nia signifikasaun no sentidu mak Transforma ka halo mudansa ba kondisaun ruma sai di’ak liután. Dezenvolvimentu rurál katak, dezenvolvimentu hodi transforma ka halo mudansa ba situasaun ka kondisaun ruma iha área rurál sai di’ak liután. Situasaun no kondisaun saida ne’e refere ba populasaun iha área rurais sira-nia moris. Ne’e katak, dezenvolvimentu rurál nia objetivu mak atu transforma ka halo mudansa ba populasaun área rurál sira-nia kualidade moris husi seidauk di’ak ba di’ak ka ba di’ak liután. Husi ne’e ita bele define ona rezultadu saida mak tenke realiza ka atinji husi polítika no programa dezenvovimentu rurál, lian seluk hanaran vizaun ka metas no rezultadu, vizaun ka metas ne’e mak sei gia kualker atividade no asaun dezenvolvimentu rurál.
Tuirmai tabela ida kona-ba vizaun ka metas ka rezultadu ne’ebé tenke realiza husi polítika/programa deolzvimentu rurál.
Tabela ne’e, amostra rezultadu ka vizaun ka metas ne’ebé ha’u sujere ba ita-nia polítika/programa dezenvolvimentu rurál, mak POPULASAUN ÁREA RURÁL MORIS DI’AK. Moris di’ak ne kobre aspeitu/komponente save 6,
- Uma ka hela-fatin di’ak no saudavel,
- Ekonomia di’ak,
- Saúde di’ak,
- Edukasaun di’ak,
- Kultura/tradisaun di’ak.
- Autoridade lokál/komunitária di’ak
Uma ka hela-fatin di’ak
Husi aspeitu uma ka hela fatin di’ak no saudavel, moris di’ak signifika populasaun tenke iha uma ka hela fatin ne’ebé di’ak no saudavel, ema balun uza termus uma dignu,maske diferenti termus, nia esénsia ne hanesan de’it uma no hela fatin ne’ebé seguru husi udan, loron, no ne’ebé garante mahon di’ak ba membru família iha uma ne’e. Uma di’ak no saudavel mós signifika uma ne’ebé nia kondisaun prevene mosu moras sira, hanesan uma ne’ebé tenke iha sintina/haris-fatin no dapur ne’ebé mos no saudavel, tenke iha asesu ba bee-moos. Inklui asesu ba eletrisidade. Tenke iha mós espasu ka fatin naton ba labarik sira halimar, estuda no spasu/ kondisaun di’ak ba ema ho defisiénsia sira, katuas, ferik sira.
Ekonomia di’ak
Husi aspeitu ekonómiku, moris di’ak signifika populasaun rurál sira tenke iha kbiit ekonómiku natoon hodi hakonu sira-nia nesesidade bázika, sekundáriu, no tersier.
Edukasaun di’ak
Aspeitu edukasaun di’ak signifika, populasaun ka maioria populasaun rurál sira,inklui feto no ema ho defisiénsia sira hatene lee no hakerek, labarik idade eskola sira, inklui feto no ema ho defisiente, iha asesu ba eskola sira, husi ensinu báziku, pré-sekundária, sekundária, to’o ensinu superiór. Edukasaun di’ak mós signifika populasaun iha kbiit téknika no profisionál ne’ebé presiza hodi haforte sira-nia atividade produsaun lokál, aktividade ekonómiku ruma no atividade buka moris seluk, inklui koñesimentu no kapasidade dezenvolve aan, dezenvolvimentu komunidade
Saúde di’ak
Aspeitu saúde di’ak signifika populasaun ka maioria populasaun sira, inklui feto, labarik tinan lima ba kraik, inan isin rua, idozus, no ema ho defisiénsia sira, moris saudavel ka ho lian seluk, laiha ka menus moras, laiha ka menus má nutrisaun,
Kultura di’ak
Moris di’ak husi aspeitu ida ne’e signifika, eziste kultura non-violénsia, kultura igualdade jéneru no hahí direitu feto, kultura hatuur no promove edukasaun ba oan sira, kultura hadomi ambienti, kultura serbisu maka’as no serbisu hamutuk, kultura
Autoridade lokal/komunitaria di’ak
Populasaun moris di’ak mos refere ba eziste autoridade lokal/komunitaria sira inovadór, dinamizadór, organizadór no fasilitadór di’ak ba dezenvolvimentu populasaun nia moris di’ak.
ESTRATEJIA REALIZASAUN
Polítika ka programa ida nia susesu depende mós ba estratéjia no maneira realizasaun polítika ka programa ne’e.
Tuirmai prosesu no estratéjia balun ne’ebé presiza hala’o iha prosesu realizasaun polítika/programa dezenvolvimentu rurál
- Identifika uluk se mak populasaun iha área rurál, sira-nia kondisaun ekonómiku, demográfiku, saúde, edukasaun, tradisaun/kultura, sira-nia rekursu no poténsia no frakeza sira, Uza instrumentu analiza SWOT hodi elabora
- Bazeia ba dadus idntifikasaun ne’e mak foin defini no desidi intervensaun ne’ebé presiza ka nesesita no relevante tenke halo ka hala’o, fokus/ target área no eskala prioridade sira, métodu no asaun ka atividade intervensaun sira
- Defini no desidi se se de’it mak hala’o no sei hala’o oin nusa
IDENTIFIKASAUN DADUS
Atu transforma ka halo mudansa ba situasaun ruma, ita tenke hatene kle’an uluk kondisaun loloos husi situasaun refere. Nune’e mós dezenvolvimentu ne’ebé adopta ka hala’o atu ka hodi transforma ka halo mudansa ba populasaun área rurál sira-nia moris, Estadu ka governu tenke hatene kle’an uluk situasaun atuál no reál populasaun área rurál sira moris. Ho nune’e de’it mak intervensaun ka asaun dezenvolvimentu ne’ebé adopta no hala’o iha ka ba dezenvolvimentu rurál, relevante no nesesita duni, no bele resolve duni populasaun rurál sira-nia problema. Kazu fallansu dezenvolvimentu iha nasaun balun akontese tanba kauza husi polítika ka programa no prátika dezenvolvimentu ne’ebé la bazeia ba kondisaun no nesesidade reál populasaun ka situasaun sira ne’ebé atu dezenvolve. Entaun nia impaktu mak, Estadu ka governu gasta rekursu, tempu, osan no enerjia barak, maibé la konsege halo mudansa ba populasaun sira-nia moris, ka ba situasaun ruma.
Identifikasaun kondisaun ne’e bele hala’o rasik husi governu no bele mós envolve governu nia parseiru dezenvolvimentu sira, hanesan universidade ho NGO sira. Liliu universidade ka ensinu superiór sira liuhusi hala’o peskiza akadémiku sira, nu’udar kna’ar natureza no esensiál ida husi universidade no ensinu superiór seluk sira-nia knar akademiku
Timor-Leste iha universidade estatál boot ida, UNTL, no universidade no ensinu superiór privadu boot tolu ka haat, UNPAZ, UNDIL, DIT, IOB, UNITAL. Nune’e mós ezisti NGO lubuk, ne’ebé hamahon aan iha FONGTIL, inklui ezisti mós ajénsia internasionál no bilaterál lubuk ne’ebé, sira hotu importante tebes sai Estadu ka governu nia parseiru dezenvolvimentu ativu hodi hala’o kna’ar identifikasaun hirak ne’e, no kna’ar parseria seluktan ba dezenvolvimentu rurál iha nasaun ne.
FOKUS/TARGET dezenvolvimentu rurál
Populasaun área rurál iha nasaun ne mak populasaun sira ne’ebé moris no hela iha suku no aldeia munisípiu la’ós Dili. Área urbana tuir definisaun loloos hanesan iha nasaun seluk iha nasaun ne’e foin mak eziste de’it iha Dili nu’udar kapitál nasaun. Tanba ne’e mak ha’u hanoin katak dezenvolvimentu rurál iha nasaun ne’e la’ós fokus de’it ba populasaun iha suku no aldeia rurál sira maibé kobre mós dezenvolimentu iha kada munisípiu ka rejiaun, leste, sentru no oeste.
Tuirmai tabela rua ideia ruma kona-ba fokus ka target dezenvolvimentu rurál iha nasaun ne’e:
Nu’udar sita iha tabela rua leten, ha’u sujere atu dezenvolvimentu rurál iha nasaun ne’e fokus nia tarjeitu ba komponente ka nível boot rua. Ida mak fokus ba ka iha suku no aldeia rurál sira, ida seluk, iha tempu hanesan mos realiza iha nível rejionál no munisípiu la’ós Dili sira.
Dezenvolvimentu nível suku no aldeia rurál sira
Dezenvolvimentu iha suku no aldeia rurál sira signifika esforsu dezenvolvimentu rurál fokus ba transforma ka halo mudansa ba populasaun suku no aldeia rurál sira-nia moris, liuhusi haforte populasaun suku no aldeia rurál sira-nia kapasidade ekonómiku, hadi’a ka hasa’e sira-nia nível ka kondisaun saúde no edukasaun, ida ne’e implika ba polítika no programa dezenvolvimentu rurál nia atividade barak mak sei realiza ka hala’o iha suku no aldeia rurál sira.
Nasionalmente ita define ona metas ka vizaun husi polítika/programa nasionál dezenvolvimentu rurál mak populasaun área rurál moris di’ak husi aspeitu uma no hela-fatin, ekonomia, edukasaun, saúde, kultura/tradisaun, no husi aspeitu papél no kna’ar autoridade lokál/komunitária. Hatutan de’it vizaun ka metas nasionál ne ba nível suku mak metas/vizaun ba dezenvolvimentu iha suku no aldeia rurál sira, mak populasaun suku no aldeia rurál sira moris di’ak nu’udar metas dezenvolvimentu rurál nível suku no aldeia.
SURA no AURA
Atu simplifika metas dezenvolvimentu rurál nível suku no aldeia, ha’u sujere ita bele hamosu konseitu foun ida ba suku no aldeia, konseitu foun ne’e mak SURA no AURA.
SURA mai husi liafuan suku ukun rasik an no AURA, aldeia ukun rasik an, signifika katak objetivu no meta dezenvolvimentu ba ka iha suku no aldeia rurál sira mak kriasaun SURA ba suku sira, no AURA ba aldeia rurál sira.
Redefinisaun polítika/programa PNDS
Se karik konseitu ne’e mak adopta, nia implikasaun ida mak mudansa ba polítika/programa PNDS ne’ebé ezisti antes tiha ona. Mudansa dahuluk mak tenke intrega programa PNDS, sai parte integradu husi polítika/ programa dezenvolvimentu rurál, liliu liga ho dezenvolvimentu rurál nível suku no aldeia sira. Mudansa daruak mak, hatuur SURA no AURA nu’udar objetivu no metas/ vizaun foun ba polítika/programa PNDS.
Teknikamente, ne’e signifika, PNDS tenke sai sub programa ida husi polítika/ programa dezenvolvimentu rurál. Entaun programa boot dezenvolvimentu rurál la’ós de’it iha ligasaun ho polítika/ programa HABITAÇÃO COMUNITÁRIA, maibé tenke iha mós ligasaun ho polítika/programa dezenvovimentu suku, ne’ebé mai husi polítika PNDS versaun foun redefinisaun ne’e. Entaun naran ba polítika/ programa dezenvolvimentu rurál sai fali POLÍTIKA/PROGRAMA DEZENVOLVIMENTU RURÁL, HABITAÇÃO COMUNITÁRIA E DESENVOLVIMENTO SUCO
DEZENVOLVIMENTU RURÁL NÍVEL REJIONAL/MUNISIPÁL
FOKUS KA TARJEITU segundu husi polítika/ programa dezenvolvimentu rurál mak dezenvolvimentu nível rejionál no munisipál iha rejiaun no munisípiu sira la’ós kapitál Dili.
Razaun mak tanba faktu hatudu munisípiu la’ós Dili kuaze kategoriza hotu ba área rurál, no ne’e koaliza iha kuaze rejiaun hotu, leste, sentru, no oeste. Nia diferénsia ho iha nível suku no aldeia mak, ba nível rejionál no munisipál sei konsentra barak ba kriasaun indústria/projeitu ekonómiku estratéjiku rejionál/munisipál nu’udar sentru atividade industriál no ekonómiku rejionál no munisipál, ne’ebé sei saifatin ba kriasaun kampu empregu/ traballu ba absorve traballadór husi suku merkadu ba produtu lokál sira husi suku no aldeia rurál iha kada rejiaun no kada munisípiu. Ho nune’e maka, sei ajuda liutan populasaun iha suku no aldeia rurál sira la preokupadu ona ho kampu traballu no merkadu ba sira-nia produtu lokal. Tuir mai tabela hodi ajuda ita identifika atividade industria/ projeitu stratejiku rejionál/ munisipál sira, inklui ideia konkretu ne’ebé ha’u identifika tiha ona.
| REJIAUN | MUNISÍPIU | POTENSIA | PROJEITU/INDUSTRIA STRATEJIKU |
|
LESTE |
LAUTEM/LOSPALOS | HAKIAK ANIMAL, KARAU, FAHI, MANU | 1. PROJEITU/INDUSTRIA HAKIAK KARAU, FAHI NO MANU
2. PROJEITU/INDUSTRIAN NAN KARAU, FAHI, MANU
|
| TURISMU TASI NO ILHA JACO, TURISMU TASI IBUN COM, TURISMU LAGUA IRALALARU | PROJEITU/INDUSTRIA TURISMU TASI NO ILHA JACO, COM NO LAGOA IRALALARU | ||
| BAUCAU | PRODUTO FORE RAI, OSTICO, LOILUBU, FATUMAKA,ECT | 1. PROJEITU/INDUSTRIA FORE RAI
2. PROJEITU/INDUSTRIA TURISMU FOHO MATEBIAN 3. PROJEITU/INDUSTRIA MASIN LAGA PROJEITU/INDUSTRIA MINA NU NO KARIL/SANTAN,ECT 1. PROJEITU/INDUSTRIA FOS NO BATAR 2. PROJEITU/INDUSTRIA TURISMU MUNDO PERDIDU, ECT 1. PROJEITU/INDUSTRIA MARMER 2. PROJEITU/INDUSTRIA FOS, BATAR, FORE MUNGGU |
|
| TURISMU FOHO MATEBIAN | |||
| PRODUTU MASIN, LAGA | |||
| VIQUEQUE | PODUTU NU, LUCA | ||
| PRODUTU HARE/BATAR, NO BATAR,UATULARI NO UATUCARBAU | |||
| TURISMU FHO MUNDO PERDIDU, OSU | |||
| MANATUTO | MARMER, LACLO | ||
| FORE MUNGGU,HARE,HARE/BATAR, NATARBORA | |||
|
SENTRU |
AINARO | TURISMU FOHO RAMELAU | 1. PROJEITU/INDUSTRIA TURISMU FOHO RAMELAU NO FLEIXA
2. PROJEITU/INDUSTRIA MODO FEHUK ROPA NO REPOLHU NO KOTO
|
| I¥TURISMU FOHO FLEIXA | |||
| MODO FEHUK ROPA NO REPOLHO NO KOTO MAUBISSE | |||
| SAME | TURISMU FOHO KABLAKI
|
1. PROJEITU/INDUSTRIA TURISMU FOHO KABLAKI
2. PROJEITU/INDUSTRIA IKAN 3. PROJEITU/INDUSTRIA AIFUAN ABUKATI
|
|
| PRODUTU AIFUAN ABUKATI
|
|||
| PRODUTU IKAN BETANO NO TASI MANE
|
|||
| AILEU | TURISMU AILEU | 1. PROJEITU/INDUSTRIA TURISMU
2. PROJEITU/INDUSTRIA FEHUK ROPA, REPOLHUNO MOSTARDA
|
|
| PRODUTU MODO FEHUK ROPA, REPOLHO, KOTO, NO MOSTARDA | |||
|
OESTE
|
SUAI | PRODUTU AI TEKA NO AI KAMELI | 1. PROJEITU/INDUSTRIA AI TEKA NO AI KAMELI
2. PROJEITU INDUSTRIA FOS NO BATAR 3. PROJEITU/INDUSTRIA TAIS |
| PRODUTU HARE/FOS NO BATAR | |||
| PRODUTU TAIS | |||
| BOBONARO/MALIANA
|
PRODUTU HARE/FOS NO BATAR | 1. PROJEITU/INDUSTRIA FOS NO BATAR
2. TURISMU TASI ATABE, BALIBO, NO BATUGADE |
|
| TURISMU TASI ATABE, BALIBO, NO BATUGADE | |||
| PRODUTU KAFE |
1. PROJEITU/INDUSTRIA KAFE 2. PROJEITU/INDUSTRIA TURISMU |
||
| ERMERA | TURISMU LETEFOHONO FATUBESSI | ||
| OECUSSE | PRODUTU HARE/FOS NO BATAR
ZEESM |
1. PROJEITU/INDUSTRIA FOS NO BATAR
2. PROJEITU/INDUSTRIA ZEESM |





