Top

UNICEF halibur joven sira halo diálogu kona-ba harii mudansa sosiál

Country Representative, Patrizia Digiovanni. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 25 Agostu 2026 (TATOLI)—Fundu Nasaun Unida nian ba Labarik sira (UNICEF) hamutuk ho Laureadu Prémiu Nobel ba Paz, Kailash Sathyarthi, halibur juventude sira halo diálogu hodi ko’alia kona-ba harii mudansa sosial pozitivu, ho inspirasaun husi valór Timor-Leste nian hanesan reziliénsia, solidariedade no harii nasaun ne’ebé dame.

“Objetivu prinsipál husi diálogu ne’e, UNICEF haree hanesan prioridade ba labarik no joven iha Timor-Leste mak UNICEF hakarak kria espasu seguru ba joven sira atu ko’alia livre kona-ba sira -nia esperiénsia. Sente katak sira-nia lian importante hetan konfiansa no empoderamentu partisipa iha prosesu harii nasaun no sai parte ativu hosi solusaun,” Reprezentante UNICEF iha TL, Patrizia Digiovanni, hateten iha Hotel Palm Spiring, Fatuhada, ohin.

Reprezentante UNICEF ne’e hateten, Timor-Leste iha istória forte kona-ba ativizmu joven. Iha 1975, ema barak ne’ebé agora sai líder nasaun nian, iha tempu ne’ebá sira mós joven ativista no lutadór ba liberdade. Nia halo paralelu katak luta ba liberdade la ramata iha independénsia polítika.

“Agora, iha liberdade seluk ne’ebé joven sira bele luta ba liberdade husi hamlaha liberdade husi pobreza, liberdade husi mánutrisaun liberdade husi analfabetizmu,” nia afirma.

Nia enfatiza katak nasaun tenke harii husi nia povu rasik. UNICEF bele fó espasu, koñesimentu no apoiu maibé la’ós UNICEF mak tenke harii Timor-Leste.

Problema urjente ba direitu labarik, UNICEF haree área prioridade barak inklui Saúde, garantia katak bebé sira moris saudavel. Redús risku ba inan sira durante partu. Apoia joven feto sira ne’ebé sai inan iha idade joven.

Hametin imunizasaun Kombate má nutrisaun hodi fó informasaun no halo advokasia kona-ba nutrisaun di’ak, bee no saneamentu no asesu ba bee seguru. Saneamentu no ijiene liuliu iha komunidade ne’ebé asesu limitadu.

“Kona-ba Edukasaun kontinua hadi’a kualidade edukasaun. Lori edukasaun ba área remota, tanba asesu edukasaun sei sai dezafiu boot. Protesaun ba labarik, Justisa ba labarik no adolesente. Protesaun online iha era teknolojia dijitál. Kona-ba prevene violénsia iha família mak prevene violénsia no kastigu ne’ebé prejudika labarik. Joven sira la’ós de’it benefisiáriu sira mak parte husi solusaun. Pontu ida-ne’ebé importante liu mak UNICEF hakarak programa sira hotu foka de’it ba problema,” nia dehan.

UNICEF iha programa juventude ida-ne’ebé konsidera joven sira hanesan parte husi solusaun. Tanba se joven sira hakarak kontribui ba mudansa, pergunta ne’e mak “Tanba sa lae?” Entaun, objetivu husi diálogu ne’e la’ós de’it atu rona joven sira.

Objetivu mak atu fó sira espasu, lian, konfiansa no oportunidade atu lidera—atu sira bele kontinua patrimóniu ativizmu joven Timor-Leste no lori luta ba liberdade no direitu umanu ba nivel foun.

Iha fatin hanesan, Founder of Blue Guard, Mariano Fatubai de Carvalho, sente kontente tanba bele rona direta oradór sira-nia esperiénsia ne’ebé sira hato’o kona-ba mudansa sosiál.

“Husi diálogu ne’e asuntu pozitivu ne’ebé mak ha’u kapta mak edukasaun mak hanesan direitu ba ema hotu no la’ós privilejiu ba ema ida ka rua, maibé ema hotu tenke hetan edukasaun tanba ne’e ha’u sente asuntu ne’e importante liu,” Mariano Fatubai de Carvalho hateten.

Nune’e partisipante Vanessa Cuca sente kontente tanba bele hetan oportunidade ida-ne’e oinsá atu loke joven sira-nia hanoin atu nafatin iha mehi ne’ebé mak iha.

“Husi dialogu ne’e buat ne’ebé mak ha’u refleta mak oinsá joven sira kria mudansa ba ita-nia an husi asaun simples sira-ne’ebé mak iha. Hanesan ita-nia nasaun iha ona dezenvolvimentu nia laran oinsá ita joven sira atu nafatin hakat ba oin ho esperansa ne’ebé mak boot no kria  impaktu pozitivu ba dezenvolviment sustentavel,” nia dehan.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór       : Cancio Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!