iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA, REFLESAUN

PM Xanana husu joven kompreende importánsia loron 03 marsu

PM Xanana husu joven kompreende importánsia loron 03 marsu

Oradór sira iha semináriu nasionál iha ámbitu komemorasaun loron nasionál veteranu, iha CCD, sábadu (02/03/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 02 marsu 2024 (TATOLI)Ministériu Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál (MAKLN) no Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (KKLN), sábadu ne’e, organiza semináriu nasionál ho tema ‘Juntos  Marcharemos Para o Futuro’, iha ámbitu komemorasaun loron nasionál veteranu ba dala-hitu, iha loron 03 marsu.

Biban ne’e, Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, felisita instituisaun rua ne’ebé organiza ona serimónia no husu joven hotu atu buka kompreende importánsia loron istóriku.

“Atividade ne’e hahú akontese iha loron 03 marsu 1981, ba tinan ne’e ita selebra tinan 43, bainhira iha Laline gerilleiru sira tuur hamutuk hodi deside re-organiza fali rezisténsia hasoru okupante sira. Ha’u bele ko’alia oituan kona-ba asuntu ne’e, liu-liu atu joven sira bele kompreende importánsia loron 03 marsu ne’e,” PM Xanana hato’o mensajen liuhosi vídeo gravadu ba partisipante sira iha semináriu nasionál, iha Sentru Konvensaun Dili (CCD, sigla portugés).

Nia haktuir, parte dahuluk iha setembru 1975, soldadu Indonézia invade daudaun Timor hodi hahú tama iha fronteira no okupa daudaun ona Maliana, Balibo to’o Batugade no komesa tama ona mai Loes. Iha loron 07 dezembru 1975, Indonézia ho ninia aliadu sira deside atu invade sidade Dili, liuhosi tun ho parakedista hodi buka tama daudaun.

Notísia relevante : MAKLN organiza espozisaun dokumentu istóriku rezisténsia Timor-Leste

Daruak, populasaun iha fatin hotu-hotu buka halai bá ai-laran no depois reuniaun iha Soibada iha maiu 1976, ba dahuluk populasaun iha baze apoiu hodi mós marka ona setór militár, hanesan parte súl, sentru norte, súl, oeste no ponta leste, hodi nune’e kompañia FALINTIL buka proteje no kaptura bainhira inimigu ataka, hahú iha juñu 1977 iminigu halo operasaun boot no ataka setór ida-idak.

“Iha setór hotu no diresaun luta, sira oho mate membru Komité Sentrál FRETILIN (CCF, sigla portugés) no komandante, hanesan mós forsa no populasaun sira, nune’e bele dehan ita lakon tiha ona funu,” nia akresenta.

Datoluk, iha tinan 1980, hosi ponta leste haruka gerilleiru sira bá buka iha setór sira seluk ne’ebé mak sei moris, forsa mak sei iha, populasaun oinsá ona, ho nune’e rezultadu ne’ebé mak mosu mak hosi CCF sobrevivente rua de’it mak iha ponta leste ho FALINTIL hosi kilat liu rihun 30 iha tinan 1977, hela de’it besik kilat 500 no barak a’at ona no munsoens laiha.

Hafoin halo analiza kle’an ba situasaun funu nian, durante tinan 1980 tomak hodi buka hatene didi’ak, tanba sá mak lakon funu ne’e, kauza hosi aspeitu polítiku no militár ne’ebé kontribui ba derrota boot ne’e no saida mak populasaun tomak nia hakarak.

Iha marsu 1981, iha Laline, hala’o konferénsia atu re-oganiza rezisténsia, ho objetivu atu responde ona ba situasaun difísil, nune’e iha loron 03 marsu 1981, hasai rezolusaun importante hodi loke hanoin luan kona-ba kapasidade atu kontinua funu, oinsá organiza atubele preparadu liu hasoru inimigu no bele mobiliza timor-oan sira tomak bele partisipa iha funu no kria rezisténsia hasoru okupante.

Ba dahaat, medida importante ne’ebé hasai iha Laline mak atu harii unidade nasionál no labele obriga timor-oan ida tenke tama iha FRETILIN, tanba iha baze apoiu oho komandante mesak didi’ak no kuadru mesak matenek, tanba de’it sira lakoi komu liman, no saida mak hakarak ukun-an ba Timor-Lorosa’e bele partisipa iha saida de’it tuir ninia kapasidade no ikus mak organiza rezisténsia iha frente tolu hanesan frente armada iha ai-laran ho FALINTIL, frente polítika mak organizasaun klandestina ne’ebé hahú la’o liuhosi organizasaun sira no frente diplomátika hodi maluk sira ne’ebé iha li’ur bele kontinua foti Timor-Leste nia problema iha organizasaun internasionál hanesan Organizasaun Nasaun Unida (ONU) no seluk tan, ne’ebé ikus mai entrega ba atuál Prezidente Repúblika, José Ramos Horta.

Xanana konta tuir,  iha tinan 1983, iha períodu kontaktu dame ka ‘Cessar fogo’ no depois hasoru Kolonel (Purnawirawan) Gatot Purwanto hodi entrega dokumentu ida atu haruka bá Prezidente Soeharto, ho hanoin estratéjiku ida kona-ba rezolve funu.

“Ita propoin solusaun negosiada hodi ezije partisipasaun ONU nian, Portugal no Indonézia nomós komunidade internasionál tomak. Solusaun ne’ebé ita propoin mak referendu, hodi husu ba povu Timor-Lorosa’e se hakarak integrasaun ka indepedénsia, ne’e hotu ho hanoin katak, ita sei laiha duni sai inimigu hosi ita-nia rai, hosi aspeitu seluk inimigu sei la manán funu ne’e tanba povu tomak hatudu ona katak sira bele simu sakrifísiu hotu, maibé sei la soe mehi beiala sira kona-ba ukun rasik-an,” PM tenik.

Hafoin ida-ne’e, Timor tenke hein to’o tinan 16, ne’ebé tempu naruk ne’e hatudu povu maubere brani hodi nunka hakiduk iha situasaun saida de’it, maski dala barak hetan susar oioin hanesan ameasa, hetan dadur no mate, maibé importante liu povu maubere konsistente iha ninia mehi atu ukun-an, mehi ne’ebé mai kedas hodi beiala sira.

“Iha ne’e mak istória barak atu ita bele komemora loron 03 marsu ho konfiansa katak, kuandu ita hakarak alkansa buat di’ak ida, ita tenke konsistente iha ita-nia prinsípiu, iha ita-nia dever ba rai doben no ba povu asuwain,” Komandante Em-Xefe FALINTIL dehan.

Timor-oan halo reflesaun

Ministru ba Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro, husu timor-oan hotu atu halo reflesaun iha ámbitu komemorasaun loron nasionál Vetaranu ba tinan ne’e.

“Ita realiza atividade kontinuasaun ho semináriu nasionál, ho objetivu atu timor-oan hotu halo reflesaun ho mensajen ba joven hotu atu hatene prosesu istória luta ba libertasaun. Ita komemora loron nasionál veteranu ba dala-hitu maibé reflesaun ba dala-43. Mensajen mak nu’udar ema moris iha rai ida, sa tan nasaun Timor-Leste ne’ebé mai hosi luta naruk, povu liman mamuk bele hamrik hodi konkista nia indepedénsia mai hosi buat ne’ebé difísil.

“Primeiru-Ministru nia mensajen nu’udar primeiro homem ne’ebé lidera meza konferénsia iha loron 03 marsu 1981, tempu ne’ebá ho Mauhuno, nu’udar membru sobrevivente hosi Komité Sentrál, iha tempu ne’ebá hodi eleje estrutura CCF foun sira na’in-sia no ohin hosi sira na’in-sia ne’ebé eleje ne’e hela Lere Anan Timur mak sei moris, signifika sira ne’ebé durante moris iha ai-laran, Komité Sentrál ne’ebé eziste mai hosi tinan 1975, konta moris hela maka Xanana Gusmão, no ida eleitu iha konferénsia 03 marsu 1981 mak hela Lere Anan Timur,” Ministru hateten ba jornalista sira.

Tanba ne’e maka antigu gerilleiru ne’e husu timor-oan hotu tenke halo reflesaun ba pasadu sira defísil no moruk.

“Tanba saida ohin loron ha’u labele halo, sira uluk difísil ne’e liuhosi situasaun difísil organiza ita-nia funu to’o nasaun alkansa ukun rasik-an, ohin sidadaun ida-idak tenke iha mós responsabilidade hodi sente nia pertense ba rai ida-ne’e atubele fó nia kontribuisaun ba saida de’it,” Gil da Costa, hato’o.

Oradór prinsipál dahuluk iha semináriu maka Jenerál Reformadu Lere Anan Timur, ko’alia ho tópiku ‘eventu istóriku 03 marsu Maubai inspira ba prosesu luta libertasaun pátria’, oradór daruak Ministru Gil da Costa Monteiro, ho tópiku ‘promove sentidu Estadu, partila espíritu pertense no hamutuk ba dezenvolvimentu nasionál’, no oradór ikus mak Ministru Defeza, Pedro Klmar Fuik, ho tópiku ‘papél juventude iha pasadu, ohin no futuru’.

Estudante universitáriu, Marcos da Silva no Joana Santos, konsidera semináriu nasionál ne’e importante tebes tanba mensajen ne’ebé Komandante Em-Xefe FALINTIL no atuál  Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o ho mateira ne’ebé oradór sira fó nu’udar jerasaun foun bele hatene liu tan istória kona-ba  prosesu luta libertasaun kontra okupasaun, to’o konkista ukun rasik-an nu’udar nasaun repúblika demokrátika Timor-Leste.

Eventu ne’e partisipa hosi reprezentante órgaun soberania, membru IX Governu Konstituisionál balun, autoridade militár no seguransa, veteranu hosi rejiaun 1 to’o 4 inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA), joven rezisténsia, estudante universitáriu, korpu diplomátiku no entidade relevante sira seluk.

Jornalista     : Nelson de Sousa

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!