iklan

EKONOMIA, BOBONARU, HEADLINE, MUNISÍPIU, POLÍTIKA

FHM lansa projetu kuda Ai-horis bá To’os Karbonu iha Cailaco

FHM lansa projetu kuda Ai-horis bá To’os Karbonu iha Cailaco

Fundasaun Haburas Moris (FHM) hamutuk ho Autoridade lokál no komunidade sira kuda hela ai-oan iha suku Meligo, postu administrativu Cailaco, munisípiu Bobonaro. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz.

BOBONARO, 05 marsu 2024 (TATOLI)-Organizasaun Naun Governamentál Fundasaun Haburas Moris (FHM) hamutuk ho Autoridade Munisípiu Bobonaro, tersa ne’e halo lansamentu ba projetu kuda Ai-horis iha suku Meligo, Manapa, Atudara no Raiheu ne’ebé pertense ba postu administrativu Cailaco.

Atividade ne’e realiza hafoin halo sosializasaun ba projetu agrofloresta sosiál inkluzivu no asina akordu molok benefisiáriu sira implementa projetu kuda Ai-horis iha To’os Karbonu.

Projetu ne’e implementa hosi parseiru Internasionál Value Network Ventures (VNV) Advisory Services hosi Singapura ho objetivu atu kuda ai-haan, ai-horis ba ema no animál no ai-horis ne’ebé bele prodús karbonu ka anin fresku hodi hamatak no haburas ambiente fresku no malirin.

Notísia relevante: FHM-PERMATIL lansa programa konservasaun bee no rai iha Galusapulu

Diretora FHM, Emergenciana Nipu, esplika, atividade kuda ai-horis ne’e nu’udar faze daruak hafoin iha semana kotuk halo lansamentu ba suku Purugua, Goulolo, Da-Udu no Genulai ho totál ai-horis 4,200 ne’ebé kuda iha rai ektare ualu.

“Ita agora ba faze segundu nian iha suku haat tan, ida-ne’e mos ami identifika ona to’os-na’in sira bazea ba kritéria atu simu ai-oan hanesan ekatre 10 no ohin ami kuda ba to’os ida-ne’ebé iha ektare ida ho nia totál ai-oan 329 iha suku Meligo tuir to’os sira-ne’ebé identifikadu komesa distribui no bele kuda ona,” nia informa ba jornalista sira iha edifísiu administrasaun postu Cailaco.

Reponsável FHM ne’e subliña, ai-horis ne’ebé kuda iha tipu ualu kompostu hosi ai-Mahoni, Saria, Ai-Kameli, Ai-Teka fuik, Ainá, Ai-rú, Ai-Kakeu no ai-horis hirak ne’e kuda bazea ba rekomendasaun hosi peritu sira no Governu Timor-Leste liuhosi Diresaun Nasionál Agro Floresta.

Espésie selesionadu ba projetu ne’e mak espésie sira-ne’ebé kontribui ba to’os-na’in sira-nia moris di’ak ka seguransa ai-haan inklui espésie sira ba ai-funan ho ai-moruk no nesesidade importante seluk.

Diretora FHM fundamenta, vantajen hosi projetu ne’e atu prodús karbonu ka oxijéniu ba futuru bele mos fó vantajen ekonómika ba to’os-na’in sira.

“Ai-horis ne’e ami oferese de’it, ne’e ita-boot sira-nia kuidadu ba, sé imi kuidadu hanesan imi-nia oan rasik, entaun imi sei hetan insentivu ai-hún ida $0:50 depois ai-hún ne’e kuda tinan ida morís mak foin bele hetan, sé la moris ami fó fali foun hodi taka fali ai-horis ne’ebé mate,” nia hateten.

Reprezentante Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Engracia Soares, agradese ba parseiru VNV no konsidera projetu refere di’ak tebes tanba benefísia direita ba komunidade nia moris di’ak no saudável.

“Ita-nia mehi katak programa ida-ne’e, bainhira tinan 30 mai ne’e Bobonaro sei matak no sei hetan anin fresku, la’ós ida mai estraga ne’e, anin ida mai halo ita konfortável no di’ak ba ita-nia saúde,” nia katak.

Xefe Departamentu Reprezentasaun Floresta Planta no Indústria Delegasaun Territoriál Munisípiu Bobonaro, Martinho Bilimau, promete ba oin orienta ekipa tékniku no guarda gloresta sira servisu hamutuk ho to’os-na’in sira atu halo kontrolu no halo manutensaun ba ai-horis hirak-ne’e.

“Ha’u-nia mehi Bobonaro tenke sai matak, tanba ne’e husu ba ita-boot sira kuda hotu ai-oan sira-ne’e, labele tesi arbiru, sé hakarak tesi tenke kuda uluk lai iha nia fatin, tesi hun ida kuda fali hun 10 atubele moris di’ak no bele salva ita-nia rai hosi erozaun,” nia katak.

Xefe suku Manapa, Manuel Ximenes, hateten iha tempu badak suku ualu sei tuur hamutuk ho autoridade postu administrativu Cailaco no lian-na’in sira atu estaeblese regulamentu suku ka tara bandu.

“Ita hatuur tiha lei suku nian, ba oin komunidade nia animál Karau ida to’o lima ba leten tenke kesi no 10 ba leten tenke sulan, se lae la’o ba mai, estraga ema-nia ai-horis. Ita sei fó sansaun tanba ita-nia parseiru hadomi ita mak implementa projetu ne’e, entaun ita moos tenke apoia,” nia dehan.

Enkuantu projetu ne’e nia meta estabelese sistema agrofloresta sustentável liuhosi finansia karbonu ba rai ektare 3,200 iha postu administrativu Maliana no Cailaco no projetu ne’e sei implementa ho durasaun tinan 30.

Notísia relevante: FHM organiza diálogu transformasaun jéneru iha Maliana

Jornalista: Sérgio da Cruz
Editór: Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!