DILI, 15 abríl 2024 (TATOLI)–Parlamentu Nasionál (PN) liuhusi Prezidente Komisaun C ne’ebé trata asuntu Finansa Públika, Cedelísia Faria dos Santos, husu liña ministeriál no instituisaun públiku hotu atu garante kualidade ezekusaun orsamentu ba povu nia moris di’ak.
“Hanesan bankada Governu, ami husu ba IX Governu Konstitusionál, liuliu liña ministeriál sira atu tau atensaun ba ita-boot sira-nia orsamentu, ita-nia ezekusaun labele haree persentajen, maibé ami husu atu garante kualidade ezekusaun ba ita-nia povu nia moris di’ak,” Prezidente komisaun C hato’o iha ámbitu apresiasaun no diskusaun ba relatóriu no paresér relativa ho relatóriu ezekusaun orsamentál trimestre dahaat tinan finanseiru 2023, iha reuniaun plenária, segunda ne’e.
Biban ne’e, Prezidente Komisaun C ne’e, fó apresiasaun ba IX Governu Konstituisionál, tanba dahuluk liuhusi Orsamentu Retifikativu (OR) 2023 bele ezekuta to’o 87%.
Apresia mós Governu tanba OR 2023 bele redús husi orsamentu inísiu biliaun $2,16 ba biliaun $1,9, ne’ebé konsege halo poupansa 9%.
“Hanesan ita akompaña iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 desde inísiu, Governu anteriór ninia kategoria orsamentál hamutuk 18, maibé IX Governu tau fali kategoria orsamentál lima hanesan sálariu no vensimentu, bens no servisu, kapitál menór, kapitál dezenvolvimentu no transferénsia públika. Ida-ne’e mak loloos Ministériu Finansa halo. Apresia ba IX Governu tanba bele tau fali lei anteriór ba polítika bele muda ona hodi mantein fali ninia vioroment labele liu husi 20%, se liu tenke mai Parlamentu,” nia akresenta.
Notísia relevante : PN halo apresiasaun ba relatóriu ezekusaun orsamentál 2023
Iha biban hanesan, Deputada CNRT, Virgina Anabelo, apresia ezekusaun OJE 2023 ne’ebé konsidera di’ak tebes tanba bele atinje to’o 87%, bainhira haree ba boa jestaun finansa públika.
Maski nune’e, Deputada opozisaun PLP, Maria Angelina Sarmento, preokupa ho kualidade ezekusaun OJE 2023, maski konsidera ninia ezekusaun moderamente di’ak maibé realidade orsamentu ne’e la konsege responde no rezolve kestaun fundamentál lubun ida hanesan presu foos sa’e iha merkadu no falta aimoruk.
Nune’e, nia konsidera Governu presiza halo asaun urjente atu solusiona situasaun sira ne’e.
Deputadu CNRT, Natalino dos Santos, louva ho rezultadu ezekusaun tanba haree fali ba OR 2023, IX Governu nian ezekusaun fulan-tolu, nune’e kauze hetan to’o 97%.
“Ida-ne’e hatudu ezekusaun di’ak no ita bele halo komparasaun ezekusaun OJE 2023 ho Orsamentu Retifikativu, ita bele haree kresimentu ekonómia iha tinan 2021-2022 iha 1,9%, maibé depois Orsamentu Retifikativu nia ezekusaun to’o 2024 ohin loron kresimentu ekonómiku 3,4%, ne’ebé hatudu katak ninia rezultadu ne’e iha. Ita bele dehan, tansa, problema sosiál ne’ebé ita hasoru falta ai-hán, falta medikamentu, ne’e tanba ezekusaun anteriór nia impaktu mak mai to’o ohin loron,” Deputadu Bankada Governu, tenik.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina




