PM Xanana lansa filme iha espozisaun arte internasionál ba dala-60 iha Itália

DILI, 20 abríl 2024 (TATOLI)–Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, akompaña husi Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Nelyo Isaac Sarmento no Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Jorge Soares Cristóvão, halo abertura ofisialmente paviliaun Timor-Leste iha esposizasaun arte internasionál ba dala-60, ne’ebé hala’o iha sidade Biennale de Venice, Itália.
Esposizasaun mundiál ne’e hala’o durante fulan-hitu, hahú husi abríl to’o novembru 2024, ne’ebé partisipa husi nasaun 90 no Timor-Leste hola parte hodi promove mós obra arte konteporánea oin-oin.
Iha biban ne’e, PM Xanana lansa filme ‘Kiss and Don’t Tell’ (Rei, Mais Labele Ko’alia), ne’ebé prepara hosi Artista, Maria Madeira no hetan apoia husi Kuradora Profesora, Natalie King no ekipa produtór filme husi Austrália, Artistatimoroan, Alfeu Pereira no Pintór sira husi Grupu Arte Moris no Fundasaun Alola.
Xefe Governu agradese tebes tanba foin dahuluk Timor-Leste marka prezensa iha espozisaun mundiál ho nasaun 90 hodi aprezenta obra arte konteporánea oin-oin no Timor-Leste envolve hodi aprezenta mós filme.
“Aprezentasaun filme ne’e hola parte iha istória feto Timor-Leste. Loos duni, se ita haree filafali ba istória ne’e, ohin ita hateke fali ba mundu, funu iha Gaja, Israel, Palestina, Ukránia ema mate barak, liu-liu labarik no feto sira laiha istótia, tanba funu ba beibeik,” PM Xanana hateten liuhusi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, sábadu ne’e.
Notísia relevante : PT Wijaya Suara hakarak prodús filme fraternidade entre Indonézia no Timor-Leste
Serimónia ne’e marka prezensa hosi turista atus no timoroan sira hamutuk ho Embaixadora Timor-Leste ba Estadu Sidade Vaticano, Chloé Silvia Tilman Dindo no Embaixadór Timor-Leste iha Brusselas, Jorge Trindade Camões inklui bainaka importante seluk-tan.
PM dehan, abertura paviliaun dahuluk Timor-Leste nian iha La Biennale Venezia, hanesan onra espesiál hodi mai partisipa no ofisialmente loke espozisaun dahuluk Timor-Leste nian.
Tinan-25 depoizde povu Timor-Leste fó votu no manán referendu liuhusi konsulta populár ne’ebé hetan apoiu husi Nasaun Unida (ONU) hodi atinje Timor-Leste ninia independénsia, povu Timor-Leste orgullu atubele partisipa ba dahuluk iha serimónia arte vizuál dahuluk iha mundu.
Xanana ko’alia katak, povu Timor-Leste nia luta ba independénsia lori tempu naruk no difísil. Maski nune’e, povu ne’e sei labele hetan liberdade bainhira laiha sentimentu nasionalizmu ne’ebé forte.
“Durante sékulu sira ami dezenvolve ami-nia kultura, eransa no espíritu ne’ebé úniku. Istória hosi ami-nia ante-pasada sira kontinua metin iha jerasaun sira iha ami-nia rain, Istória ne’e mak sai hanesan mata-dalan ba ami hodi unifika no harii ami nia nasaun,” Xanana Gusmão hateten.
Diferesa kultura mak unifika povu Timor-Leste durante luta bá independénsia no alimenta povu nia mehi bá harii liberdade.
Desde independénsia, Primeiru Ministru hatutan, kultura no istória povu Timor-Leste sai ona parte integradu husi esforsu ba konstrusaun pás no konstrusaun dezenvolvimentu.
“Oras-ne’e ita sai ona nasaun independente ne’ebé livre, nakloke no demokrátiku. To’o ona tempu atu halo promosaun ba ita-nia kultura bá mundu. Ami-nia pintura sira, eskultura sira, teselajen, artezanatu, teatru no filme sira, no ami nia dansa ho múzika,” Xanana tenik.
Hakarak kontinua kultura ne’ebé riku
Antigu Prezidente Repúblika ne’e dehan, povu Timor-Leste hakarak atu kontinua ninia kultura ne’ebé riku no bele apoia povu ida-ne’e ninia indústria turizmu, bele mós hamosu kampu traballu ba povu ida-ne’e.
“Fulan-neen bá kotuk, iha fulan-outubru liubá, ha’u indika Jorge Soares Cristóvão hanesan Komisionáriu Venice Biennale Timor-Leste dahuluk. Agora ita iha ne’e! Ida-ne’e hanesan avansu ida pozitivu tebes,” nia haktuir.
Ho abertura espozisaun ne’e, Timor-Leste halo deklarasaun katak arte, kultura no eransa ne’e importante tebes.
“Kultura no istória define ita-nia identidade. Maibé ho dezenvolvimentu nasaun ida, kultura nasionál mós dezenvolvidu. Arte la’ós de’it kona-bá pasadu – Arte mós tenke akumula futuru no poténsia hosi ita nia nasaun,” nia akresenta.
Nune’e mós Artista, Maria Madeira kombina tradisaun intemporáneo hosi povu Timor-Leste nia obra sira kontemporáneo ne’ebé mak revela verdade nomós beleza.
“Maria utiliza materiál ne’ebé refleta rai Timor-Leste no mós eransa sira– rai mean, bua, no te-atu konta istória rezisténsia, rezilénsia no renovasaun. Maria ko’alia kona-ba esperiénsia universál feto nian iha funu. Istória sira kona-ba okupasaun nian susar tebes atubele konta filafali. Maria iha kapasidade atu kapta funu nakukun nian, nomós forsa rekonsiliasaun no posibilidade esperansa,” PM salienta.
Xanana Gusmão hakarak kongratula Komisionáriu Venice Biennale bá dahuluk, Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Jorge Soares Cristóvão ho nia ekipa ne’ebé serbisu maka’as hodi konsege lori Timor-Leste partisipa iha la Biennale di Venezia sai realidade ne’ebé furak.
Nia mós hakarak hato’o parabéns bá Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Nélio Isaac Sarmento ba nia apoiu espsozisaun Timor-Leste nian.
“Ha’u mós hakarak atu hato’o obrigadu ba kuradora, Natalie King, ne’ebé mak hala’o serbisu estraordinária no ema hotu-hotu ne’ebé serbisu maka’as hodi fó apoiu bá espsozisaun ne’e. Ha’u hatene katak, espozisaun ne’e sei lori inspirasaun foun bá artista timoroan sira no sei fó duni motivasaun bá dezenvolvimentu arte kontemporáneo,” nia parabeniza.
Maski ida-ne’e hanesan esperiénsia dahuluk ba Timor-Leste atu partisipa iha la Biennale di Venezia, maibé nafatin ansiozu ho espozisaun sira tuir-mai iha futuru atu bele selebra nasaun no istória Timor-Leste ho mundu.
Iha fatin hanesan, Sekretariu Estadu Arte no Kultura, Jorge Soares Cristóvão, hato’o agradese ba konfiansa husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hodi fó fiar ba ekipa hodi koopera ho artista timoroan no Kuradora Profesora, Natalie King no ekipa halo preparasaun to’o lansamentu.
“Agradese tebes ba Maun boot Primeiru-Ministru Xanana ne’ebé iha fulan-neen liu ba nomea ona ha’u hanesan Komisáriu Timor-Leste ba esposizasaun ida ne’e hodi ohin mai halo lansamentu no ami halo kooperasaun di’ak tebes ho Artista timoroan Mana Maria Madeira no Profesora, Natalie King no ekipa tomak ne’ebé halo serbisu to’o ohin loron,” nia agradese.
Sekretariu Estadu Jorge promete durante fulan-hitu sei hamorin naran Timor-Leste iha espozisaun internasionál no buka aprende mós esperiénsia rai seluk nian hodi kontribui promove arte no kultura iha Timor-Leste bele dezenvolve ho diak liután ba futuru.
Nia dehan, serbisu hotu ekipa hala’o hetan apoia maka’as hosi Kuradora nomós Editora, Profesora Natalie King, ne’ebé iha esperiénsia di’ak tebes hodi lidera Paviliaun Nasionál Austrália no Nova Zelandia no fahe mós esperiénsia ba Timor-Leste hamutuk ho Dezeñu Grafiku, Andy Warren no ekipa tomak ne’ebé hatudu rezultadu servisu furak.
Sekretariu Estadu Jorge hatutan, Governu Timor-Leste hili Maria Madeira nu’udar artista timoroan ne’ebé iha esperiénsia hodi fahe ninia istória istória ba mundu.
Filme dokumentasaun ne’ebé Maria halo apoia másimu hosi belun di’ak Timor-Leste, Peter Mc Mullin no Autor Produtor Filme, Robert Connolly no Sinematografer Alex Cardy.
Artista Maria Madeira sente orgullu
Nune’e mós, Artista, Maria Madeira, sente orgullu bele hetan konfiansa hosi Governu hodi promove Timor-Leste nian obra no filme i hodi kompete ho artista, pintór no kuraradora hosi nasaun oin-oin.
“Filme Kiss and Don’t Tell atu ita konta de’it terus no susar ne’ebé feto timor-oan sira sofre no hetan esperiénsia iha ita-nia luta ba independénsia, tanba feto sira hola parte iha istória hamutuk ho mane, tanba feto barak sofre oknum militár sira etrega sira no istória hola parte iha ita nia istòria,” Maria konta.
Iha lansamentu ne’e, Maria Madeira halo mós aprezentasaun teatru hosi istória ne’ebé nia rasik enfrenta, hafoin timoroan vota ba ukun rasik-an husi Indonézia iha tinan 1999, Artista Maria Madeira toba iha kuartu ida ho markas kór oioin neʼebé hafutar didin lolon a’as to’o ain-tuur, hanesan ho noda batom no noda sira seluk.
Durante okupasaun Indonezia (1975-1999) ema obriga feto timoroan sira uza batom (ka pinta ibun), hakne’ak no rei didin-lolon. Maria Madeira toba hale’u ho impresaun (ka sinál) hirak-ne’ebé bele haree klaru tebes hosi noda batom rihun ba rihun, noda nakonu ho susar no terus boot susar no terus restu ne’ebé rai nonook hela, mak obriga Maria Madeira haktuir hikas feto timoroan sira-nia istória ne’ebé subar-metin no haluha lakon.
Iha aprezentasaun ho sentimentu emosionál ho matawen sulin ho ema barak prezensa no nia hare, Maria Madeira fó omenajen ba feto anónima sira ne’ebé terus bo’ot ne’e, iha ninia instalasaun site-specífic, boot tebe-tebes, Kiss and Don’t Tell. Wainhira nia habokon didin-lolon ho tinta no malus been, ne’ebé hanesan ho ra’an, no sai malorek liután ho tonalidade (ka kór) antiséptiku mean-tuan, ne’e katak Maria temi hela kanek ho susar oioin.
Nia utiliza materiál lokál nanesan rai-mean hosi nia knua Ermera kahur ho futus, tais tadisionál Timor nian Maria tau hamutuk kna’ar fato nian ho kompozisaun pintura hodi hatutan tempu sira ho aban-bainrua, no bainhira halo nune’ e no haktuir istória ne ebé importante tebes liman fatin hosi nia bei-ala feto sira kuda metin hela iha obra ne’e.
Komponente haat
Expozisaun konjuntu Maria Madeira nian, Kiss and don’t Tell iha paviliaun dahuluk Timor-Leste nian iha 60° Bienal Veneza, hanesan orgullu bo’ot ida, polítiku no poétiku.
Kiss and Don’t Tell kompostu husi komponente haat: Instalasaun pintura ida ne’ebé boot tebe-tebes, video performativu, intervensaun ida ho markas batom iha janela galleria no aprezentasaun au-vivu (ka diretu) ne’ebé halo kompletu sikulu pintura durante loron abertura. Ho laran nakonu ho susar no terus, Maria kose rai mean hosi nia rai moris-fatin iha Timor-Leste ba tais, kanvas no rai, hodi hafalun tomak instalasaun performativa ne’e ho susar no memórias.
Maria Madeira nia-moris no prátika artísta nakait ba malu ho laloran dezafiu Timoroan tomak nian. Ninia istória rasik kona-ba fatin no muda ba fatin seluk, sasin, rekordasaun, viajen, loron despedida no selun-tan, nu’udar ezisténsia peripatétika (katak moris la’e lemo rai).
Nia tranzitu iha 60° Bienali Veneza ne’e ho Kiss and Don’t Tell nu’udar buat ida ne’ebé fó hanoin maka’as ba ita katak haktuir-istória no belun malu bele halo ita haree malu di’ak no mós ita-nia komunidade nu’udar asaun fraternidade umana.
Entretantu, iha oportunidade ne’e, Primeiru-Minitru no delegasaun membru governu hala’o mós vizita ba sentru esposizasaun Arte Internasionál Biennale de Venice-Italia ne’ebé envolve nasaun 90 hosi hatudu no promove sira nia obra arte konteporánea oin-oin.
Xefe Governu hala’o mós vizita ba paviliaun ba nasaun, Portugal, Austrália, Amerika, Italia, Afrika no nasaun seluk tan hodi kompras mós livru no pintura no artejenatu arte konteporánea balun.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina

