iklan

POLÍTIKA

PPN husu hadi’a indikadór ne’ebé kontribui TL nia liberdade imprensa

PPN husu hadi’a indikadór ne’ebé kontribui TL nia liberdade imprensa

Presidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 08 maiu 2024 (TATOLI)-Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, husu atu hadi’a indikadór ne’ebé ladi’ak hodi kontribui Timor-Leste (TL) monu iha ranking liberdade imprensa ne’ebé fó sai husi Repórteres Sem Fronteiras iha loron mundiál Liberdade Imprensa 03 maiu. Husi pozisaun da-10 iha tinan kotuk, país tuun ba da-20, ho pontu 78,92 husi totál nasaun 180.

Notísia relevante:https://tatoli.tl/2024/05/07/membru-pn-preokupa-liberdade-imprensa-tl-monu-ba-pozisaun-da-20/

“Ita-nia mídia iha liberdade, maibé tenke iha respeitu, ida ne’e mak importante, kredibilidade saida mak ita-boot sira hakerek. Agora tanba sá mak tuun ita tenke haree husi númeru 10 ba 20, indikadór saida mak ita ladi’ak hodi hadia fila-fali, klaru iha avaliasaun tina-tinan iha indikadór sira avalia, hanesan mós liga ho ita-nia ezekusaun orsamentál no lei, ida-ne’e bele tuun no sa’e, ne’e normál,” PPN hateten ba jornalista sira iha resintu Parlamentu, kuarta ne’e.

PPN lakohi ko’alia kona-ba iha intervensaun polítiku na’in ba mídia hodi afeta liberdade imprensa monu.

Kona-ba durante ne’e autoridade sira husi instituisaun Governu barak mak la koopera hodi hala’o entrevista no ho mídia no ida-ne’e kontribui mós ba liberdade imprensa, Maibé tuir PPN hanoin ideál liu mak prepara pergunta eskrita.

“Ha’u rasik mós hakarak, ideál ita-boot (jornalista) sira hato’o pergunta eskrita, tanba esperiénsia ha’u-nian rasik depois entrevista saida mak hakerek iha jornál, ha’u mós hakfodak dalaruma ha’u la ko’alia nune’e, étika fó saida mak ema prepara, saida mak ita-boot sira hatene para sasán ne’ebé ha’u ko’alia la sai husi área ne’ebé la’ós ha’u nian, se lae ha’u ba área seluk imi kaer fali ne’e tau fali ami, ida-ne’e mak ha’u lakohi, ne’ebé evita konflitu, ita iha problema polítiku ona  entre ami ho opozisaun, iha buat ruma ne’ebé interrese nasionál, ne’ebé ita bele diferente oinsá presiza konsensu ko’alia ba malu, tanba ne’e lakoi mídia sai provokadór soran fali ami. Ida-ne’e mak husu respeita, satán halo artigu trata ema ne’e labele,” nia fó hanoin.

Líder másimu órgaun soberania daruak ne’e, mós hakarak mídia uza hato’o indikadór ekonómiku ita-nia saida mak ita tenke hadi’a, ita-boot sira mak tenke fahe ne’e ba ita-nia populasaun tomak, no ida seluk mak liga ho mudansa klimátika saida mak ita tenke halo.

“Hanoin liman, ain no lian liuhusi mídia, maibé se mídia ba liu polítika  ne’e la loos, ita tenke iha balansu polítika balun, téknika balun  agora ida ne’e ita hotu tenke apriende hamutuk oinsá komunika di’ak liután no sá mak komunika ne’e loloos, labele sama atensaun ema nian,” nia tenik.

Nia fiar ita-nia mídia iha profizionalismu iha aspeitu ida-ne’e, no oinsá hato’o notísia ruma faktu ne’ebé loos nune’e ema mós kumpriende.

“La’ós iha headline hateten buat ida, isin ne’e beda (diferente), saida mak ne’e, ha’u respeita tebe-tebes tanba ami presiza ita-boot sira hodi komunika, maibé komunikasaun ida saudável hodi ita intende ba ne’ebé no ita iha ne’ebé,’’nia hateten.

Jornalista: Nelson de Sousa

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!