Prezidente Repúblika apresia métodu hasa’e produsaun hare iha Vemasse

BAUCAU, 14 MAIU 2024 (TATOLI) – Prezidente Repúblika José Manuel Ramos Horta, apresia ho implementasaun sistema métodu demo plot tanba hasa’e produsaun hare iha postu administrativu Vemasse, munisípiu Baucau.
Prezidente Republika (PR) José Ramos Horta, hato’o apresiasaun liuhosi serimónia kolleta hare ho totál ektare 500-resin tanba utiliza métodu foun hafoin apoia husi Governu Indonézia hanesan adubu inklui fini ne’ebé finansia husi Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla Portugés) iha teritóriu inklui Suku Vemasse Tasi.
“Ha’u haree laran haksolok tebes, tanba iha métodu foun apoiu husi Autoridade Indonézia ne’ebé CCI-TL halo tiha ona iha fatin barak, produtividade kada ektare sa’e makas,” Prezidente Repúblika hateten iha Suku Vemasse Tasi Baucau, tersa ne’e.
Xefe Estadu konsidera Timor-Leste iha poténsia ba setór agrikultura hahu la’o ba oin, tanba aumenta produtividade liu tonelada hitu kada ektare, nune’e bele iha auto sufisiente ba ai-han.
Horta husu Governu liuhusi Banku Nasional Komérsiu Timor-Leste (BNCTL-sigla portugés) halo estudu no prepara orsamentu fo impresta ba setór agrikultura ho funan pursentu 2 hodi investe iha setór produsaun nune’e bele redus inportasaun foos husi rai-li’ur.
“Ne’e importante, agrikultura problema boot iha mundu, entaun banku sira fó impresta ba agrikultór tenke haree ida-ne’e, ha’u hanoin Governu tenke haree didi’ak, hamutuk ho setór privadu sira iha CCI-TL bele ba oin,” Horta fó hanoin.
Prezidente CCI-TL, Jorge Serano, hateen, Timor-Leste kontinua dependénsia ba produtu inportasaun liuliu foos, ne’ebé kada tinan Governu sosa ho orsamentu besik millaun $200 maibé seidauk sufisiente ba nesesidade povu nian.
“Entaun tékniku sira mai dehan, ita-nia rai bokur barak, tansá ita la reforsa ita-nia setór agrikultura iha Timor, ne’e ha’u fanu ita hotu,” Prezidente CCI-TL enkoraja.
CCI-TL rasik halo kooperasaun ho Petrosida Gresik husi Indonézia mai Timor-Leste hodi halo estudu kle’anan ba problema agrikultura iha rai-laran ligadu ho métodu tékniku kuda hare nian.
Prezensa Petrosida Gresik fanu CCI-TL halo investe iha setór agrikultura liuhusi sistema demo plot ne’ebé lansa ona iha Timor laran tomak no teknikamente apoiu husi Mininstériu Agrikultura, Pekuária, Peskas no Floresta, ne’ebé hahu fó rezultadu di’ak.
Prezidente CCI-TL nee husu Governu tau atensaun ba bee tanba iha fatin balun bee estraga de’it no iha fatin seluk bee laiha.
“Bee mak bele sufisiente, ita bele prodús tinan tomak, tanba ita kolleta ona iha tempu udan,” nia argumenta.
Enkuantu prosesu kuda hare to’o kolleta iha Suku Vemasse Tasi, apoiu tekniku9 husi estensionista inklui husi Petrosida Gresik, Petrokimia Gresik no Pupuk Indonezia ne’ebé bazeia ba modelu demo plot ka kuda tuir tali rega ho ai-moruk no adubu orgánika sira.
Sistema demo plot ne’ebé implementa iha Suku Vemasse Tasi hamutuk ektare 3, variedade membrama, impare 32 no 33, inklui mos nakroma, ne’ebé rega ho adubu orgánika la sira hanesan; fenosida, musi, topsida, sapta bio, phonska, sidanik no petro za plus.
Jornalista : Natalino Belo
Editór : Evaristo Soares Martins

