Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu nakonu ho koñesimentu, diálogu no deskoberta

DILI, 25 Agostu 2026 (TATOLI)-Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hatete katak Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu nakonu ho koñesimentu, diálogu no deskoberta no hein katak amizade no parseria foun sira ne’ebé hahú iha eventu ne’e sei kontinua ba oin.
Ramos-Horta hato’o apresiasaun ba prezensa laureadu Prémiu Nobel ba Pás, vensedór Prémiu Turing, sientista, investigadór, inovadór, estudante no joven sira Timor-Leste ne’ebé partisipa iha eventu ne’e.
“Kontente tebes hamutuk ho imi hotu iha Dili, iha simeira kona-ba Siénsia ba Dezenvolvimentu. Agora ita hamutuk taka simeira ida ne’ebé importante tebes. Bele haree filafali ba loron hirak ne’ebé liu ona, ne’ebé nakonu ho buka koñesimentu, diálogu no deskoberta. Ha’u hein katak, ho amizade no parseria foun sira ne’ebé hahú ona, sei kontinua maski ita hotu sai ona husi sala ida-ne’e”, Ramos-Horta hato’o bainhira halo enserramentu ba Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu, iha Sentru Konvensaun Dili, ohin.
Nia dehan simeira ida-ne’e sei husik lembransa sira no relasaun foun ne’ebé kria entre sientista no responsavel polítika, entre koñesimentu internasionál no esperiénsia lokál, liuliu entre ema matenek sira iha mundu no joven sira ne’ebé sei forma futuru.
Tuir nia, deskoberta ida ne’ebé halo iha laboratóriu ida-ne’ebé dook bele mós iha impaktu importante ba to’o to’os-na’in sira. Iha ne’e mak siénsia bele sai meiu ida ba dezenvolvimentu.
Xefe Estadu hatete katak, bainhira Timor-Leste restaura independénsia, nasaun ne’e tenke harii fali instituisaun, eskola, estrada, klínika no ekonomia, no agora halo ona progresu boot. Maibé, ki’ak, má nutrisaun, inseguransa ai-han no asesu ba oportunidade ne’ebé la hanesan nafatin sai dezafiu sira ne’ebé labele rezolve ho kreximentu ekonomiku mesak.

Tuir Ramos-Horta, nasaun presiza koñesimentu, edukasaun, peskiza no korajen atu implementa koñesimentu ba problema reál ne’ebé ema komún sira hasoru iha mundu ne’ebé kontinua muda.
Maibé, nia realsa katak kompriensaun mesak la sufisiente. Koñesimentu tenke to’o ba komunidade ne’ebé presiza, no teknolojia tenke iha folin ne’ebé ema bele asesu.
Aleinde ne’e, parseria iha área peskiza tenke harii kapasidade lokál, la’ós kria dependénsia permanente. “No ita tenke kria kondisaun sira ne’ebé permite sientista joven husi nasaun dezenvolvida atu harii instituisaun no halo deskoberta sira rasik. Siénsia mós presiza buat ida ne’ebé Governu ida labele prodús no universidade ida labele obriga, kuriozidade no fiar-an”, realsa.
Tanba ne’e, nia apela ba joven sira atu lembra no implementa buat ne’ebé aprende husi konvidadu sira. Tuir nia, deskoberta boot hothotu hahú husi ema ida ne’ebé lakohi simu katak mundu tenke hela nafatin hanesan nia hela.
“Labele hanoin katak siénsia pertense ba ema seluk no hanoin katak deskoberta akontese de’it iha Boston, Oxford, Singapura, Tokyo ka Beijing, maibé kapasidade atu observa, husu halo esperiénsia no imajina pertense ba ema hotu iha mundu. Imi tenke fiar ba imi-nia an no fiar malu”, nia afirma.
Prezidente Repúblika ne’e salienta katak Timór iha tasi no biodiversidade tasi nian ne’ebé extraordináriu, ekosistema, tradisaun agríkola, lian no koñesimentu indíjena ne’ebé úniku. “Ita hela entre Sudeste Aziátiku no Pasífiku. No ita mak nasaun foun ida ho populasaun joven tebes”, hatete.

Tuir nia, Timor-Leste iha buat barak atu aprende husi mundu, maibé iha mós buat ruma atu kontribui ba mundu.
Hodi subliña objetivu husi eventu sira hanesan simeira ida-ne’e labele de’it lori koñesimentu mai país, maibé tenke mós kria koñesimentu hamutuk ho Timor-Leste.
Xefe Estadu hein katak ho espíritu ida-ne’e relasaun sira ne’ebé hahú iha eventu ne’e sei kontinua liuhusi simeira ida-ne’e.
Nia agradese ba konvidadu sira hotu, tanba sira-nia vontade atu kontinua iha relasaun ho Timor-Leste, liuhusi akompaña no orienta joven sira, fahe konsellu no koñesimentu espesializadu, apoia peskiza no parseria akadémika, kontinua troka ideia sira ne’ebé hahú ona.
Notísia relevante: Simeira siénsia ba dezenvolvimentu atu transforma diversidade naturál no umanu
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora

