DILI, 13 juñu 2024 (TATOLI)—Governu liuhusi Ministériu Komérsiu Indústria (MKI) daudaun halo hela diskusaun ba kontinuasaun programa kréditu suave iha tinan 2025.
“Programa ne’e bainhira atu kontinua filafali tenke prepara ninia dokumentasaun matadalan sira hotu atu kontinua, maibé mai iha IX Governu, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hakrak muda programa kréditu suave tau fali kréditu saudável. Daudaun ita halo hela preparasaun no sei kontinua fali iha tinan oin,” Diretór Nasionál Apoiu Dezenvolvimentu Mikro Pekena, Médiu no Empreza iha Diresaun Jerál Indústria MKI, Reinaldo Borges, informa ba Agência Tatoli, iha Timor Plaza, kinta ne’e.
Governu investe iha Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés) hamutuk millaun $50 ba implementasaun programa kréditu suave, ne’ebé disponível empreza timoroan sira bele halo empréstimu hodi halo negósiu.
“Programa ne’e daudaun pending hela tanba MKI serbisu hamutuk Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE) no BNCTL sei haree hela vantajen no desvantajen no halo hela diskusaun atu halo alterasaun dekretu-lei númeru 33/2022 hodi asegura kréditu suave,” nia akresenta.
Notísia relevante : MCI kompromete atu kontinua programa Kréditu Suave hodi diversifika ekonomia TL
Programa fasilidade kréditu suave ne’ebé Governu anteriór inisia, ministériu responsável simu proposta hamutuk 77 iha tinan 2021, proposta 77 iha tinan 2022 no proposta 41 iha janeiru to’o abríl 2023, ne’ebé tuir dadus rejista proposta hamutuk 189.
Husi proposta rejistadu, iha proposta 103 maka hafoin verifika, komisaun avalia no rekomenda ba BNCTL tuir prosedimentu ne’ebé aprova, hafoin hasai karta notifikasaun no Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria momentu ne’ebá hodi hasai karta kobertura bazeia ba karta notifikasaun husi banku, nune’e BNCTL aprova empreza hamutuk 47 maka konsege asesu ba kréditu suave, enkuantu proposta 12 mak rejeitadu no proposta pendente 44.
Proposta aprovadu hala’o atividade ekonómika iha área área indústria iha proposta 21, agrikultura 14, turizmu sia no komérsiu tolu. Husi munisípiu Aileu proposta rua, Ainaro ida, Ataúro ida, Baucau tolu, Bobonaro neen, Covalima rua, Dili 26, Ermera ida, Lautém ida, Liquiçá tolu, Viqueque ida, Manatuto no Manufahi mak seidauk iha pesoál ka empreza ida mak asesu ba kréditu suave.
Benefisiáriu dahuluk mak empreza Souro Coconut Oil iha Lautém, ne’ebé asesu kréditu ho valór rihun $25.
Antes ne’e, Konsellu Ministru autoriza halo despeza bazeia ba kontratu depózitu selebradu ida ho BNCTL ba implementasaun liña kréditu fasilidade garantia kréditu suave.
Deliberasaun ne’e sei autoriza transferénsia millaun $50 husi konta tezouru ba konta bankária ne’ebé loke bazeia ba kontratu ne’e.
Liña kréditu ne’e ho objetivu atu estabelese garantia kréditu ida kona-ba kréditu ne’ebé sei fó hosi instituisaun bankária ba empreza mikro, kiik, média no boot, ho objetivu fix taxa juru remuneratóriu ne’ebé permite hadi’a kondisaun asesu ba kréditu hosi parte empreza ne’ebé opera iha merkadu nasionál.
Liña kréditu ida-ne’e finansia hosi dotasaun millaun $50, ne’ebé inskrita ona iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2022.
Liuhusi kréditu suave, benefisiáriu bele halo kréditu iha banku hahú $1.000 to’o 25.000, ho juru 3% kada tinan.
Kritériu atu sai benefisiáriu ba programa ne’e maka tenke rejistradu hanesan entidade formál ida iha Servisu Rejistrasaun no Verifikasaun Emprezariál Instututu Públiku (SERVE, I.P) no tenke iha planu negósiu, iha kartaun eleitorál, billete identidade no seluk tan.
Komisaun responsável ba programa fasilidade garantia kréditu suave ne’ebé halo avaliasaun no verifikasaun prosesu asesu kréditu mak MTKI, BNCTL, Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés) no Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE).
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina