DILI, 02 Jullu 2024 – Péritu internasionál na’in-sia mai hosi nasaun oioin nomeadu hosi Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão nu’udár membru Konsellu Assesoria Internasionál ne’ebé sei fó apoiu gratuita bá Centro Nacional Chega! (CNC) durante tinan tolu.
Membru Konsellu Assesoria Internasionál sira ne’e mak hanesan Ying Hooi husi Malázia, Gus Miclat husi Filipina, Nisay Hang husi Cambodia, Akihisa Matsuno husi Japaun, Marisa Ramos husi Portugál, David Webster husi Cánada ne’ebé oras ne’e iha hela Timor-Leste, no na’in-tolu seluk hanesan Galo husi Indonézia, Eduardo Gonzales husi Perú no Reverendo Michele husi Áfirika Súl mak la mai tanba okupadu ho servisu seluk.

Kna’ar hosi Membru Konsellu Assesoria Internasionál sira atu fó assesoria bá Konsellu Administrasaun CNC nian iha área espesifika sira tanba membru sira ne’e maioria professór iha universidade koñesidu sira, balun péritu iha área rekonsiliasaun nian, istoriadór, relasaun internasionál, balun iha esperiénsia barak halo advokasia ba país sira ne’ebé agora iha hela konflitu.
“CNC tutela bá Primeiru-Ministru entaun ami mai presta kortezia atu hato’o serbisu ne’ebé durante ne’e sei halo no mós atu rona orientasaun bá serbisu ne’ebé hamutuk ho Konsellu Administrasaun CNC nian sei halo iha tinan-tolu oin-mai,” Diretór Ezekutivu CNC Hugo Maria Fernandes hateten hafoin enkontru iha Gabinete Fronteira Terrestre no Marítima, Palásiu Governu, tersa ne’e.
Hugo Maria Fernandes subliña, membru sira ne’e la’ós hela iha Timor mak hala’o servisu, maibé sira nafatin iha sira-nia nasaun mak halo servisu no tinan ida sira mai Timor-Leste dala ida atu bele realiza enkontru jerál no avaliasaun anuál.
“Sira la simu saláriu husi ita. Katak sira fó servisu gratuita. Bainhira mai Timor mak Governu kobre de’it sira-nia viazen. Sira fó assesoria bá CNC durante tinan-tolu hahú hosi tinan 2024 to’o 2026,” Hugo Fernandes hateten.
Iha fatin hanesan, Membru Konsellu Assesoria Internasionál, Akihisa Matsuno sente kontente tebes haree dezenvolvimentu CNC nian, no funsionamentu ne’ebé di’ak tebes.
“CNC serbisu iha área barak hanesan apoiu ba eventu sira, halo peskiza kona-ba istória konflitu. Iha setór edukasaun nian sira prodús livru barak kona-bá istória Timor Leste nian inklui halo kontaktu ho instituisaun internasionál sira. Importante liu maka CNC servisu kona-bá rekonsiliasaun nian tanba ami hatene katak rekonsiliasaun ne’e susar tebetebes,” nia hateten.
Durante hasoru-malu ho Xefe Governu diskute mós asuntu barak tanba Primeiru-Ministru rasik iha esperiénsia barak iha rekonsiliasaun no luta ba independénsia.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Florencio Miranda Ximenes




