iklan

NASIONÁL, JUSTISA, DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

KM aprova rezolusaun autoriza MJ halo negosiasaun-akizasaun rai iha Bebonuk ba projetu MCA

KM aprova rezolusaun autoriza MJ halo negosiasaun-akizasaun rai iha Bebonuk ba projetu MCA

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, prezide reuniaun Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu, kuarta (31/07). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 31 jullu 2024 (TATOLI)– Governu liuhusi reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta ne’e, aprova projetu Rezolusaun Governu ne’ebé, aprezenta husi Ministru Justisa, Sergio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, kona-ba autoriza halo akizasaun imovel ne’ebé pertense ba partikular liuhusi direitu privadu, nune’e mós pagamentu ba presu sira ne’e iha korrespondénsia.

“Rezolusaun Governu ida-ne’e autoriza Ministru Justisa atu negosia ho proprietáriu rai sira iha Bebonuk-Dili, ne’ebé aloka ba Projetu Millennium Challenge Account (MCA), ho objetivu atu halo konstrusaun infraestrutura ba tratamentu bee, saneamentu no drenajen”, refere nota ne’ebé Agência TATOLI asesu husi media Gabinete Primeiru-Ministru, ohin.

Molok ne’e, Governu ho baze ba alterasaun dahuluk Dekretu-Lei  numeru, 96/2022, iha loron 30 fulan-Dezembru, kria Millennium Challenge Account-Timor-Leste, (MCA-TL) ho objetivu hanesan instrumentu implementasaun finansiamentu ne’ebé sei fó husi ajénsia governamentál Millennium Challenge Corporation (MCC), tuir akordu kompaktu ne’ebé asina ona iha loron 19 jullu liubá no sai hanesan responsável ba jestaun finansiamentu no ba koordenasaun husi implementasaun ne’ebé atu promove liuhusi entidade nasionál sira.

Implementasaun projetu ne’e sei sai hanesan responsabilidade Governu liuhusi entidade nasionál sira tuir ida-idak ninia kompeténsia.

Konsellu Administrasaun MCC iha dezembru 2017, hili ona Timor-Leste, nu’udár nasaun ne’ebé kumpre rekizitu hodi implementa programa kompaktu ba promosaun kreximentu ekonómiku, ne’ebé aliña ho prioridade dezenvolvimentu nasionál.

Momentu iha Oitavu Governu ne’e, Ezekutivu MCC sira  asina ona akordu finansiamentu inisiál ida iha loron 21 jullu 2018, ho valór $750.000 hodi kria ekipa ne’ebé integra iha programa MCC, ho misaun atu identifika setór ekonómiku sira ne’ebé sei dezenvolve durante implementasaun programa ne’e.

Ekipa Dezenvolvimentu Kompaktu ba Dezenvolvimentu Governu Timor-Leste (CDT-TL) ida-ne’e ofisiálmente kria ona iha loron 25 marsu 2019 no lidera husi Embaixadór, Constâncio Pinto.

Husi loron 11 to’o 17 Abríl 2022, Oitavu Governu ho delegasaun ba partisipa enkontru altu nível, ne’ebé kompostu husi reprezentante  14, husi entidade governamentál oioin hodi halo viajen ba Estadu Unidu Amérika (EUA) hodi halo negosiasaun akordu kompaktu ho MCC.

Tuir konkordánsia MCC disponibiliza millaun $420 no Governu Timor-Leste kontribui ho millaun $64, nune’e valór ne’ebé disponibiliza husi Timor-Leste sei aloka de’it ba projetu tratamentu bee, ezgotu no drenajen no husi osan millaun $34 sei uza hodi halo ligasaun ba uma sira no hodi dezativa fosa ne’ebé iha, restante millaun $30 sei utiliza hodi apoia instalasaun sistema konvensionál no ba instalasaun bomba bee nian.

Iha loron 03 outubru 2022, Parlamentu Nasionál ratifika akordu kompaktu MCC.

Jornalista: Hortencio Sanchez

Editór: Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!