DILI, 05 agostu 2024 (TATOLI) – Prezidente Repúblika José Ramos Horta segunda ne’e iha Palásiu Prezidensiál Dili, fó orientasaun servisu ba Embaixadór Timor-Leste ba Indonézia, Roberto Sarmento de Oliveira Soares antes aranka ba Jakarta Indonézia iha tempu besik.
“Ha’u mai simu orientasaun, instrusaun oinsa ha’u bele ba hala’o ha’u nia kna’ar ho di’ak nu’udar Embaixadór Timor-Leste iha Indonézia,” Embaxadór Roberto hateten ba jornalista sira.
Nia dehan, durante mandatu sei buka meiu hotu hodi hakle’an liutan relasaun bilaterál Timor-Leste ho Indonézia.

“Prezidente Repúblika nia mensajen mak husu ha’u atu hala’o servisu ho resposavel ho kapasidade ne’ebé iha atu dezenvolve no kria liutan mekanizmu ba kooperasaun foun no iha área ne’ebé ita iha ona hanesan defeza seguransa, edukasaun, ekonomia, sosiu kulturál no seluk tan,” Roberto hateten.
Daudaun, Timor-Leste iha hela ámbitu preparativu adezaun ba ASEAN, hanesan Embaixadór sei halo lobi diplomata ho meiu hotu atu konvense Indonézia hodi fó apoia másimu ba Timor-Leste nia adezaun no bele influensia mós nasaun membru seluk.
“Ita hanesan nasaun ida ne’ebé besik liu ho Indonézia, ita mós agora iha faze preparasaun maka’as atu tama ba ASEAN, ha’u sei lobi maka’as atu konvense Indonézia nune’e sira bele ko’alia maka’as ba nasaun membru sira seluk hodi bele simu lalais ita hanesan membru permanente ASEAN,” nia tenik.
Aleinde ne’e, Timor-Leste nasaun ida ne’ebé fronteira entre terestre, marítima, aero ho Indonézia Embaxadór Roberto promete sei buka meiu hotu atu fó benefisiu ba povu nasaun rua.
“Ita fronteira rai, tasi ho Indonézia, ha’u sei buka meiu hotu ko’alia ho sira atu ita nasaun rua kria ambiente ida ne’ebé ho esperitu solidaridade, amizade hodi haklean pás no estabilidade iha lina fronteira entre nasaun rua no povu rua,” nia katak.
Sei rezolve fronteira Naktuka
“Ko’alia kona-ba fronteira Naktuka nian hanesan segimentu ida ne’ebé, kontribui atu kompleta tutan liutan totalidade ba ita nia soberania rai ho Indonézia. Ha’u sei fó atensaun total ba asuntu ne’e sei halo esforsu tomak hodi halo negosiasaun ho Indonézia hodi defende tuir instrumentu legál ne’ebé iha ona hanesan akordu entre Olanda ho Portugal,” nia relata.
Iha prosesu negosiasaun Timor-Leste sei utiliza nia poder tomak hanesan utiliza baze legal ne’ebé iha mak konstituisaun hodi defende soberania Timor-Leste.
“Ita sei buka solusaun ba Naktuka ho didi’ak, tanba sira ne’ebé hela iha ne’ebá mesak jerasaun ida de’it, entaun ita sei haree di’ak atu labele fó impaktu la di’ak ba sira nia relasaun, ita sei haree ho neneik,” nia hakotu.
Buka tuir restu mortál Prezidente Nicolau Lobato
Emabaxadór Timor-Leste ba Indonézia Roberto Sarmento de Oliveira Soareshateten, durante hala’o misaun diplomata iha Indonézia sei buka meiu hotu ho Indonézia atu lori fila restu mortál Prezidente Nicolau Lobato no seluk tan ne’ebé lakon to’o ohin loron.
“Ida ne’e preokupasaun bo’ot ema hotu nian, ita nia saudozu Prezidente Nicolau Lobato, saudozu David Alex Daitula, Saudozu Sahe, Saudozu Mauhudo Ran Kadalak no sira seluk ne’ebé to’o agora restu mortál ita seidauk hetan, ha’u sei halo komunikasaun ho instituisaun relevante sira iha Indonézia atu lori fila ita nia Saudozu sira nia restu mortál mai Timor-Leste,” Embaxadór Roberto tenik ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Dili, segunda ne’e.
Nia dehan, restu mortál Saudozu sira ne’e nian tenke buka tuir lori mai Timor-Leste atu fó respeitu no onra ba Saudozu hirak ne’e nia sakrifisiu ba Timor-Leste nia independensia.
Antes ne’e, reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasionál (PN) kontinua ezije Governu atu buka-tuir saudozu Nicolau Lobato no saudozu sira seluk nia ruin ne’ebé lakon vida iha prosesu luta ba libertasaun nasionál.
Ohin loron sidadaun Indonézia sira mai buka sira-nia restu mortál iha Timor-Leste entaun oportunidade ida-ne’e Governu Timor-Leste mós tenke ejize atu hatudu restu mortál hosi Timor-Leste nian ne’ebé to’o agora seidauk hetan.
Governu liuhusi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) atu esforsu ko’alia sériu ho Governu Indonézia, tanba sasin balun ne’ebé akompaña operasaun iha Timor balun mate ona no oras ne’e hela ema na’in-rua.
Antes ne’e Komisaun Akollamentu Verdade no Rekonsialiasaun (CAVR-sigla portugés) ko’alia barak kona-ba rekonsiliasaun no Komisaun Verdade no Amizade (CVA, sigla portugés) ko’alia kona-ba amizade entre Timor-leste ho Indonézia.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Florencio Miranda Ximenes





