DILI, 27 setembru 2024 (TATOLI)–Antigu alunu Parlamentu Foin-sa’e Timor-Leste (APFTL) hamutuk ho Organizasaun Naun Governamentál (ONG) Internasionál OXFAM iha Timor-Leste, sesta ne’e, realiza semináriu nasionál kona-ba impaktu mudansa klimátika ho tema: ‘hasa’e reziliénsia feto, ema ho difisiénsia no grupu vulnerável sira hodi hasoru impaktu mudansa klimátika,’
“Programa ida-ne’e ami serbisu hamutuk ho OXFAM iha Timor-Leste, ne’ebé hala’o hela projetu ida ko’alia kona-ba fiansiamentu klimátika no objetivu husi semináriu mak ko’alia kona-ba hasa’e reziliénsia ba feto no labarik feto ne’ebé sofre hela impaktu husi mudansa klimátika iha ita-nia Estadu,” Koordenadora ba programa Feto Foin-sa’e, Elizabet Rita Maria Belo, hateten, iha salaun Universidade Katólika Timorense (UCT, sigla portugés), Balide.
Liuhusi atividade ne’e bele hasa’e kapasidade feto ninia atubele adapta ka bele halo mitigasaun ba feto no labarik feto hodi hasoru impaktu mudansa klimátika.
“Nune’e mós oinsá bele hakbesik-an liután hanesan lori grupu vulnerável sira nomós parte relevante sira hodi bele rona diretamente grupu vulnerável sira-nia preokupasaun bainhira sira hasoru impaktu husi mudansa klimátika,” nia akresenta.
Notísia relevante :
Hafoin sesaun ne’e, sei iha tan atividade ida hanaran akampañamentu no diálogu ambientál ne’ebé mak sei realiza iha fulan oin iha munisípiu Ermera, ne’ebé sei envlve joven sira husi munisípiu 13.
Iha fatin hanesan, Reprezentante OXFAM iha Timor-Leste, Adilson da Costa, hateten, atividade ne’e destina liu ba grupu feto foin-sa’e sékulu XXI nia liuhusi apoiu projetu finansiamentu klimátika atu kontinua haforsa koñesimentu organizasaun sosiedade sivíl sira, liu-liu organizasaun ne’ebé mak halo serbisu mós ba asuntu ambientál.
“Semináriu nasionál ohin ne’e hanesan oportunidade ida ba joven sira, liu-liu organizasaun sosiedade sivíl, universidade no mídia atubele hatene kona-ba hasa’e reziliénsia feto no ema ho defisiénsia ne’ebé dala barak hetan afeta boot liu bainhira akontese krize klimátika ka mudansa klimatika,” nia hato’o.
Ekipa responsável sira kontinua hasa’e komunidade nia konsiénsia no konvida autoridade hirak ne’ebé iha poder atubele halo desizaun polítika nune’e fahe sira-nia programa no planu ho asuntu alterasaun klimátika no oinsá bele kontribui no minimiza risku ba komunidade.
Nune’e mós, Sekretária Estadu ba Igualdade, Elvina Sousa Carvalho, hateten, joven no maluk portadór defisiénsia sira serbisu maka’as hodi buka atu apreende buat barak hodi hasa’e koñesimentu iha área oin-oin no prepara ba futuru lideransa ho kualidade di’ak.
“Bainhira ita koalia kona-ba igualdade jéneru, ita la’ós de’it ko’alia kona-ba direitu entre feto no mane, maibé ita ko’alia kona-ba futuru nasaun nia, ita koalia kona-ba jerasaun ida ne’ebé tuir mai inklui kona-ba sustentabilidade nasaun nian,” nia tenik.
Governante ne’e konsidera, mudansa klimátika ne’e la’ós de’it afeta ba nasaun balun maibé nasaun hotu-hotu, mane, feto, labarik no ferik-katuas inklui grupu vulnerável sira.
“Bainhira akontese udan-boot iha Dili iha tinan 2021 afeta ba ema-nia moris, estraga infraestrutura sira inklui komunidade nia uma no sasán. Husi esperénsia ne’e, ita haree feto no labarik barak mak tenke halai sai husi uma no buka fatin emerjénsia sira hodi salva-an. Mudansa klimátika afeta ba agrikultór sira tanba udan-been ne’ebé mai la tuir nia tempu, afeta ba agrikultór sira-nia moris loroloron ne’ebé depende ba moris halo natar no to’os hodi sustenta família nia moris,” Elvina katak.
Iha parte seluk mós, bee-moos menus tanba mudansa klimátika fó impaktu ba feto sira. Tanba knaar jéneru ne’ebé la hanesan iha sosiedade nia laran, feto mak iha responsável atu ba kuru bee hodi fornese ba moris família iha uma laran ida. Entaun, feto tenke lori tempu naruk, la’o dook ba buka bee-moos hodi fornese ba família iha uma-laran ne’ebé afeta ba feto nia tempu no enerjia ba buka bee-moos, no serbisu dubru.
Haree ba impaktu boot husi mudansa klimátika ba feto sira-nia moris inklui feto rurál, feto migrante, feto ho defisiénsia, feto ne’ebé moris iha mukit nia laran, ne’ebé lakon biodiversidade, maka Sekretaria Estadu ba Igualdade (SEI) hala’o ona advokásia hodi asegura abordajen integradu jéneru iha legizlasaun, polítika, programa no orsamentu Estadu nian, liu-liu liga ba mudansa klimátika no dezastre naturál.
SEI mós fó apoiu ba feto rurál sira liuhusi Fundu Transferénsia Públika ne’ebé benefisia ona grupu feto rurál, grupu vulnerável hamutuk 434 husi tinan 2019 to’o 2023, grupu 80% husi ne’ebé hetan sai ona benefisiáriu maka hala’o atividade agrikultura.
“SEI nafatin dudu asuntu hirak ne’e iha nível nasionál no serbisu ho autoridade munisípiu sira atu hasa’e koñesementu feto sira nia iha área mudansa klimátika no risku husi dezaste naturál. SEI sei nafatin serbisu ho entidade hotu inklui organizasaun sosiedade sivíl sira hodi halo mudansa ba feto nia moris inklui joven sira,” nia salienta.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina




