OÉ-CUSSE, 30 Setembru 2024 (TATOLI) – Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Rogério Tiago Lobato, inaugura monumentu matebian Horácio Tabes, iha aldeia Oébaha, suku Bobometo, sub-rejiaun Oésilo.
“Povu iha Oébaha, imi sai ezemplu ida eroizmu, korajen, aten-berani. Ha’u rona istória Horácio Tabes, nia brani ho liman mamuk iha momentu ne’ebá, proteje ema sira-ne’ebé brani. Tanba nia brani maka nia mate, maibé ita hetan ukun rasik-aan no liberdade, maibé ita seidauk hetan dezenvolvimentu, tan ne’e mak presiza hamutuk”, Rogério Lobato hateten iha nia diskursu iha ámbitu inaugurasaun momentu, iha sesta-feira foin lalais ne’e.
Notísia relevante: Taul Tabes mate tanba organiza povu Bobometo vota ba ukun rasik-aan
Prezidente ne’e informa katak independénsia ne’e iha prosesu naruk, hadau de’it ho brani, ho mate no terus, ho sakrifisíu tomak durante tinan 24 no la’ós tau de’it iha bandeza mak oferese, maibé timoroan lubun fakar raan, inklui matebian Horácio Tabes.
Nia relembra bainhira matebian hakilar iha 1999, katak mate ka moris ukun rasik-aan, liafuan ne’e todan tebes, tanba iha dalan ida de’it mak mate ou moris. “Ita atu moris tenke oho ita-nia funu maluk, maibé atu mate, funu maluk tenke oho ita”, nia afirma.

Iha serimónia inaugurasaun ne’e, lee mós biografia matebian Horácio Tabes, no Prezidente RAEOA orienta nia xefe gabinete atu halo sai livru ida, nune’e bele fahe ba eskola sira, maske Horácio Tabes la eskola, maibé konsege envolve aan ba luta ukun rasik-aan.
“Biográfia ne’e, halo favór koordena ho Sekretária Rejionál Edukasaun, ita públika ba livru ida. Autoridade mak selu atu fahe iha eskola sira, la’ós iha Oé-Cusse de’it, ba territóriu. Se ita la halo ba livru ida, entaun ita-nia jerasaun ne’ebé komesa boot daudaun la hatene istória, sira laiha patriotizmu, tan ne’e biografia ne’e importante”, nia realsa.
Oan mane husi matebian Horácio Tabes, António Oqui, hateten prosesu harii monumentu ne’e nu’udar inisiativa husi família atu valoriza nia nu’udar mártir ba luta ukun rasik-aan.
“Ami tau hamutuk osan dezde 2017 to’o 2024. Ne’e mak ita halo inaugurasaun, ida-ne’e nu’udar ezemplu ba família vítima seluk, karik iha futuru iha fundu ruma bele harii netik monumentu ida sai hanesan rekordasaun atu hanoin nafatin nia kontribuisaun nu’udar mártir ida iha luta ba ukun rasik-aan”, nia sujere.
Biografia matebian Horácio Tabes
Horácio Tabes ho naran kódigu ‘Taul Tabes’, moris iha Pot-ana, iha 01 Janeiru 1952, iha aldeia Saben, suku Bobometo, sub-rejiaun Oésilo. Estadu sivíl kazadu.
Horácio Tabes nu’udar oan mane dahaat husi maun alin na’in-sia – feto na’in-ida no mane ualu. Sira mak Mateus Tabes (Taeki Tabes), Madalena Tabes (Ace Tabes), Miguel Tabes (Bobo Tabes), Horácio Tabes (matebian Taul Tabes), João Tabes (Alefit Tabes), Jose Tabes (Ili Tabes), Cirílio Tabes, Sebastião Tabes (Neno Kae), Jorge Oki (Mabe Tabes). Aman mak António Ase (matebian) no Isabel Tanepu Neno (matebian).
Horácio Tabes moris husi família simples. Durante ki’ik to’o forma uma-kain no hakotu iis iha 1999, nia luta ba família nia moris di’ak liuhusi vida agrikultura.
Moris nu’udar to’os-na’in la hamihis nia espíritu kona-ba oinsá atu dezenvolve knua Oébaha, nomós partisipa ativamente iha atividade ba prosesu luta ba ukun rasik-aan.
Nia hahú forma uma-kain iha 1973 ho nia kaben Aurélia Bobo (matebian). Saudozu nia espoza moris iha loron 14 Setembru 1957, iha Aldeia Oebaha, no fila hikas ona ba Aman Maromak nia kadunan santu iha 19 Agostu 1998.
Horácio Tabes ho nia kaben husik hela oan ki’ak hamutuk na’in-hitu – mane rua no feto lima mak hanesan António Oqui, Bernadeta Oqui, Albina Oqui, Filomena Oqui, Madalena Oqui, Maximiano Oqui no Rosina Oqui.
Kontribuisaun ba prosesu dezenvolvimentu iha aldeia Oébaha
Iha 1990 to’o 1995, matebian substitui Armando Mamo hanesan xefe aldeia (kepala dusun) no iha 1995-1999 eleitu hanesan xefe aldeia Oébaha.
Konfiansa ne’ebé komunidade Oébaha fó durante haknaar aan hanesan xefe aldeia, iha tempu ne’ebé difísil, saudozu lidera komunidade no sempre hetan intimidasaun no ameasa husi Tentara Nasional Indonezia (TNI) no autoridade ne’ebé eziste iha sub-rejiaun Oésilo.
Maibé, nia ho aten-brani nafatin hatudu nia lideransa hodi tane aas komunidade Oébaha tomak nia vida to’o prosesu referendu remata.
Notísia relevante: Intervensaun iha ONU, PM Xanana: ‘Rekonsiliasaun’ mak bele kura pasadu
Envolve iha luta ba ukun rasik-aan
Iha 1971, matebian mós hetan presaun iha tempu kolonializmu hanesan asuliar to’o 1975 no sai hanesan militante FRETILIN. Iha 1986, sai hanesan membru ba organizasaun klandestina Santo António.
Iha 1996 to’o 1999, saudozu asume kargu nu’udar Sesaun Propoganda Polítika iha selkom Bilu-Banteta Oébaha. Iha 31 Agostu 1999, saudozu uza nia knaar hanesan xefe aldeia no serbisu hamutuk ho estrutura selkom hodi organiza no komanda komunidade Oébaha atu prepara hodi halo kontra-atake hasoru militár no milísia pró-otonomia ne’ebé preparadu husi área Oé-Cusse Vila no balun husi sub-rejiaun Oésilo atu atake komunidade Oébaha.
Akontesimentu hakotu vida
Loron Konsulta Populár, komunidade hotu partisipa iha votasaun ne’ebé akontese iha sesta-feira 30 Agostu 1999. Iha dadeersan, saudozu Horácio Tabes komunika ho estrutura selkom Bilu-Banteta hodi anunsiu ba povu Oébaha katak ‘mate ka moris hela metin iha ita-nia rai, katak ukun rasik-aan’.
Nune’e ho lian maka’as husu ba populasaun aldeia Oébaha tenke hatudu neon ho aten-brani hodi vota ba CNRT, ikus mai rezultadu 100% komunidade vota ba CNRT ba ukun rasik-aan.
Iha 31 Agostu 1999 dadeersan, estrutura selkom Bilu-Banteta Oébaha ho populasaun sira halibur malu iha uma-lulik Tkene-Ma’as hodi hamulak atu fó kbiit no forsa ba povu hodi defende rai ida ne’e no labele hetan babeur husi inimigu. Maibé, de repente de’it rona ema hakilar husi parte bairru Kiukole, tanba milísia pró-otonomia sira komesa ona halo atake ba komunidade iha bairru referidu.
Iha atake dahuluk ne’e konsege baku, tuku no tebe maluk ida naran Batista Beno ho kondisaun grave. Liu tiha minutu hira tuirmai, karreta hardtop koor-metan ida mai husi Oé-Cusse Vila atu liu bá Oésilo, maibe grupu komunidade Oébaha hapara hodi ameasa atu oho, maibe la konsege no husik bá liu Oésilo.
Bainhira karreta ne’e liu de repente de’it informasaun to’o ba saudozu Horácio Tabes katak forsa TNI preparadu ona atu ataka aldeia Oébaha. Nune’e, mosu deskonfia katak ema ne’ebé mai ho karreta hardtop metan ne’e intelijénsia.
Hafoin rona tiha informasaun katak ema atu atake Oébaha, Horácio Tabes organiza komunidade hodi prepara atu halo kontra-atake hasoru grupu sakunar no orienta komunidade sai hotu prepara katana, rama ambon, ai-donan no taka dalan iha área ponte Kinloki nia sorin mai ho fatuk no ai, nune’e impede movimentu grupu sakunar sira atu labele tama to’o Oébaha.
Aliénde ne’e, saudozu mós haruka manu-ain na’in-rua mak Antonio Ta’u ho Jaime Neno atu bá hasoru grupu sakunar sira iha área Baqui nu’udar meiu ida atu aprosima grupu ne’e labele estraga komunidade Oébaha, inklui rikusoin komunidade nian. Maibe, la konsege tanba manu ain na’in-rua ne’e foin to’o de’it ponte Kinloki nia sorin, grupu organizadu husi sakunar komesa nadodon mai ona ho karreta.
Notísia relevante: Masakre Tumin: “Aviaun INTERFET tama Oé-Cusse, ami hakilar Viva Timor-Leste” (Parte VI—Finál)
Iha momentu ne’ebá, komunidade Oébaha hetan atake mai husi parte rua mak hanesan forsa sakunar ne’ebé kompletu ho arma (kilat) ho karreta husi diresaun dalan Oésilo komesa tuun bá aldeia Oébaha ne’ebé lidera husi Hendrikus Ta’i (Koramil Oésilo) no Bonifácio Bobo. Dalan husi diresaun Pante Makasar komesa sa’e bá aldeia Oébaha ne’ebé lidera husi Laurentinho Soares (Moco) no Belarmino da Costa.
Nune’e iha tuku 11, grupu sakunar sira husi liña rua ne’e komesa halo ona atake hodi utiliza kilat ka limpeza jerál ka operasi sisir ho durasaun tempu oras haat nia laran, komesa husi tuku 11 to’o tuku 03 loraik. Komunidade sira halo kontra-atakae hodi tuda malu.
Tanba grupu sakunar mai ho kilat, komunidade labele halo kontra, entaun populasaun balun konsege halai sa’e bá foho Taenao no Nametan. Ikus mai grupu sakunar foku halo atake ba saudozu hodi duni nia hahú husi área Kinloki no konsege ka’er saúdozu Horácio Tabes iha área Faela-Panan (Oébelo), tanba matebian hasoru loos grupu sakunar ne’ebé tuun mai husi área Oésilo nian.
Kuaze ema na’in-ualu mak duni ho katana no tesi saudozu nia kakorok besik kotu no mate duni iha fatin referidu. Mate isin Horácio Tabes husik hela iha rai leten, iha bairru Oébelo, durante oras tolu nia laran hahú husi tuku 3 to’o 5 lorokraik.
Iha tuku 05 liu mak ambulánsia foin tula hodi lori bá Oé-Cusse. Durante kalan ida tomak no iha loron domingu, 01 Setembru 1999, mate isin saudozu lori ho ambulánsia bá semitériu Oésilo hodi haloot.
Saudozu mate la husik hela lia-menon ruma ba nia oan-ki’ak sira, maibé nia espíritu horik nafatin ho oan sira hodi la’o tuir dalan loos atu defende sira-nia moris loron-loron nian.
Rekoñesimentu husi Governu
Depoizde Timor-Leste ukun rasik-aan, Governu liuhusi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) estabelese Komisaun Omenajen hodi rekolla saudozu nia dadus hodi sai hanean mártir. Nune’e iha 2003, Komisaun Omenajen rejista ona Horácio Tabes hanesan mártir no hetan duni nia direitu iha 2009 hodi valoriza nia sakrifísiu hodi fó medalla kondekorasaun no simu pensaun nu’udar mártir ho montante $230 kada fulan.
Prosesu konstribuisaun semitériu ba matebian Horácio Tabes
Iha 1999, depoizde saudozu hetan oho, ikus mai família deside haloot mate isin iha aldeia Usapikolen, suku Bobometo. Tanba iha momentu ne’ebá situasaun la premite atu lori fila nia mate isin bá iha aldeia Oébaha hodi halo serimónia fúnebre tuir kultura família nian.
Iha dezembru 1999, saudozu nia alin João Tabes fila hikas husi refujiadu iha foho Kutete no refujiadu internál sira komesa organiza hamutuk ho família, ke’e hikas fali mate-ruin matebian nian husi Oésilo hodi haloot iha aldeia Oébaha.
Notísia relevante: Masakre Tumin: “Durante semana ida, kanek ne’e hahú dodok no dois” (Parte-V)
Iha 2016, família boot husi Oqui mai vizita saudozu nia semitériu hodi sunu lilin no haree kondisaun semitériu referidu ladún favoravel maka família deside hodi hadi’a uza fundu pensaun ne’ebé Governu oferese kada fulan.
Entaun, família komesa halo planu hodi hadi’a matebian nia semitériu mezmu laiha koñesimentu husi Governu, liuliu Komisaun Omenajen, tanba família hetan inspirasaun liafuan husi peritu balun ne’ebé hateten katak ‘labele husu saida mak nasaun fó bá o, maibé tenke husu ba aan rasik saida mak ó tenki fó ba ó-nia nasaun’.
Liafuan ne’e inspira família hodi hahú hadi’a semitériu saudozu nian. Planu atu hadi’a hahú kedas iha 2009, bainhira Governu fó ona valorizasaun ba nia, maibé tanba kbiit husi família lato’o, nune’e la konsege halo no foin mak hahú konstrusaun semitériu iha 01 jullu 2017 no remata iha 14 Setembru 2017 ho totál gastu orsamentu hamutuk rihun $15, ne’ebé organiza rasik husi família, inklui orsamentu pensaun ne’ebé simu hanesan mártir husi Governu.
Notísia relevante: Masakre Tumin: “Raan sai hosi kanek nia matan ne’e suli hanesan bee” (Parte-III)
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editora: Maria Auxiliadora




