DILI, 24 outubru 2024 (TATOLI)–Membru Rede Advokasia no FOKUPERS rekomenda entidade relevante sira hotu atu tau konsiderasaun asuntu feto no implementa lei violénsia doméstika ho rigór.
Rede advokasia ne’e halo apelu ida ne’e relasiona ho kazu violensia no agresaun fízika hasoru feto isin rua ida mate hetan agresaun husi laen, joven feto ida husi tiu no tia rasik iha iha Dili no labarik feto ne’ebé mate iha Inglatera.
“Husu ba Orgaun Judisiáriu sira atu implementa Lei Kontra Violénsia Domestika (LKVD) no lei sira selúk ne’ebé relasiona ho aktu krime ho rigorozu no aplika duni túir norma judisiál ne’ebé iha ona no avalia regularmente tendénsia krime sira-ne’ebé julga iha tribunál no pena ne’ebé aplika ba kondenadu sira. Ida-ne’e esensiál tebes atu asegura katak sistema legál/jurídiku funsiona hodi garante protesaun adekuada ba vitima sira no prevene krime seluk akontese iha future,” Koordenadora Advokasia FOKUPERS, Natalia de Jesus, apela liuhusi konferensia imprensa, relasiona ho kazu violensia no agresaun fízika hasoru feto isin rua ida mate hetan agresaun husi laen, joven feto ida husi tiu no tia rasik iha iha Dili no labarik feto ne’ebé mate iha Inglatera, iha Faról, kinta ne’e.
Koordenadora ne’e mós husu ba Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) halo atuasaun imediata ba krime públiku túir lei haruka no kna’ar PNTL nian ho severidade.
Natalia de Jesus rekomenda ba Sekretária Estadu ba Igualidade (SEI) habelar no haforsa sensibilizasaun ba lei sira relativamente ho violénsia bazeia ba jéneru populasaun liuhusi kordenasaun ho sosiedade sivíl hodi muda norma sosiál sira ne’ebé kuntinua haforsa imbalansu poder no dizigualdade iha sosiedade.
Parlamentu Nasional tenke asegura alokasaun orsamentu sensivél ba jéneru iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) iha liña ministériu xave sira ba implementasaun lei kontra violénsia doméstika no Planu Asaun Nasionál violénsia bazeia ba jéneru 2022-2032 no halo fiskalizasaun ho rigorozu ba ninia implementasaun programa sira.
“Husu ba Provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ) atu asegura implementasaun Lei liuhusi monitorizasaun ba lei sira. Manuál no Regulamentu sira-nia implemtasaun ho efikas tuir prinsipiu direitu umanu no boa-Governasaun
Nia husu no eziji ba Ministerio Saude atu responde ho másima atensaun ba kazu violénsia bazeia ba jeneru ne’ebe ho kondisaun grave atu fo atendimentu mediku ho responsabilidade nu’ udar profisionál ema saúde nian no haforsa liután koordensaun no komunikasaun iha prosesu referál nian sira.
Tuir nia, Igreja Katólika no Konfisaun Reliojiozu sira hotu iha Timor-Leste atú haforsa liután formasaun ba kazál pre-matrimóniu ba komunidade em jeral tuir prinsipiu no valór relijiaun idak-idak nian, promove pás no respeita Direitu Umanu no hakribit violénsia.
Nune’e mos hanesan organizasaun sosiedade sivíl hotu atu haforsa rede advokasia iha prevensaun, protesaun no prestasaun servisu iha akompañamentu ba vitima violénsia bazeia ba jéneru (VBJ) iha territóriu tomak.
Ba Lideransa komunitariu sira atu garante katak komunidade sira hotu bele iha konsiénsia atu prevene violénsia hasoru feto iha komunidade no hala’o kana’ar hódi responde ba violénsia bazeia ba jéneru tuir lei haruka.
Husu ba komunidade atu hakribit no hapara violénsia oioin hasoru feto no labarik feto atu halo medidas de prevensaun antes akontese no responde imediata ba violénsia doméstika bainhira akontese, tanba violénsia doméstika konsidera nu’udár krime públiku.
“Se deit mak haree no rona violénsia doméstika akontese iha uma ka iha fatin públiku, sira hatoo kedas keixa ba polísia atu tulun vítima,” nia dehan.
Iha tinan ida ne’e, FOKUPERS rejista kazu violénsia hasoru feto hamutuk 215 inklui kazu referál ne’ebe mai husi ALFELA, PRADET no memebru referal sira seluk.
Maibé, grave liu iha fulan-outubru 2024 nian ne’e violénsia hasoru feto no labarik feto ho idade menór ne’ebé hetan violénsia seksuál, presaun psikolojika, agresaun fízika hodi uza instrumentu kro’at to’o halakon sira0nia vida.
Jornalista : Jesuína Xavier
Editór : Cancio Ximenes




