DILI, 06 dezembru 2024 (TATOLI) – Timor-Leste ho Austrália hametin kooperasaun ba dezenvolvimentu kompleta ona ba tinan 25. Nune’e, Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, lori povu Timor-Leste hotu agradese ba Governu no povuAustrália ne’ebé sempre apoiu Timor-Leste nia prosesu dezenvolvimentu durante ne’e.
Horta hato’o agradesimentu ne’e liuhosi nia diskursu iha selebrasaun tinan 25 kooperasaun dezenvolviemntu entre Timor-Leste ho Australia ne’ebé hala’o iha El-Legendario Dili, kinta kalan.
“Ha’u hakarak hato’o ha’u-nia agradesimentu boot ba Ministra Negósiu Estranjeiru Austrália nian, Penny Wong no sira seluk, ba sira-nia dedikasaun no apoiu. Parseria ida-ne’e aborda kestaun ida ho importánsia kle’an, la’ós de’it ba ita-nia nasaun sira maibé ba ita-nia rejiaun tomak,” Xefe Estadu agradese.
Horta dehan tan, “ita-nia futuru ne’ebé fahe depende ba prinsípiu sira estabilidade, seguransa, reziliénsia no prosperidade, ne’ebé forma fundasaun ba ita-nia ligasaun ne’ebé dura. Ita-boot sira-nia apoiu metin ba prioridade sira-ne’e no ita-boot sira-nia kolaborasaun hodi hametin sistema no instituisaun sira ne’ebé ami dezenvolve ona hetan apresiasaun kle’an.”
Nia hatutan, Austrália nia kompromisu ba polítika ida-ne’e hatudu ona folin-laek, reflete konfiansa no kooperasaun ne’ebé define nasaun rua nia parseria. Liuhosi esforsu sira hanesan ne’e maka nasaun rua kontinua harii futuru ida ne’ebé metin no prósperu liután.
“Obrigado dala ida tan ba ita-boot nia apoiu ne’ebé la nakdoko,” Horta tenik.
Iha okaziaun ne’e, Embaxadora Australia iha Timor-Leste Caitlin Wilson hateten, halibur hamutuk hodi selebra marku ida ne’ebé notável tinan 25 kooperasaun dezenvolvimentu entre Timor-Leste no Austrália.
“Parseria ne’ebé dura ida-ne’e evolui ona iha tempu, ho baze metin iha ita-nia valór sira solidariedade nian ne’ebé fahe no kompromisu mútuo ba progresu no moris-di’ak ita-nia povu nian,” Embaxadora ne’e dehan.
Embaxadora ne’e dehan, Iha tinan 1999, durante momentu ida ne’ebé dezafiante liu iha istória, Austrália hamriik metin iha Timor-Lestenia sorin.
“Ida-ne’e marka inísiu relasaun ida ne’ebé metin ne’ebé iha abut iha konfiansa no objetivu ne’ebé fahe. Hosi ninia aktu inisiál sira kona-ba ajuda umanitária hafoin referendu istóriku ne’ebé loke dalan ba ita-nia independénsia to’o ninia esforsu sira ne’ebé la’o hela hodi hametin ita-nia instituisaun sira, Austrália hatudu ona katak la’ós de’it parseiru estratéjiku ida maibé mós belun ida ne’ebé konfiável no leál,” nia tenik.
Tuir diplomata Australiana ne’e, iha tinan sira uluk ne’ebá, Austrália nia ajuda umanitária hamenus nia povu nia sofrimentu imediatu no harii fundasaun ba estabelesimentu nasaun nian.
“Liutiha tempu, kooperasaun ida-ne’e adapta hodi aliña ho Timor-Leste nia prioridade rasik, hodi fó apoiu ba setór krítiku sira ne’ebé kontribui ba ita-nia estabilidade, reziliénsia, no dezenvolvimentu sustentável,” katak.
Kalan selebrasaun ne’e mós marka marku signifikativu seluk lansamentu ba Planu Parseria Dezenvolvimentu foun entre Timor-Leste no Austrália. Enkuadramentu estratéjiku ne’e inkorpora kompromisu Austrália nian ba modelu dezenvolvimentu ida ne’ebé Timor-Leste mak lidera no Timor-Leste mak na’in.
Pontu xave sira:
- Reflesaun Istóriku:
- Parseria ne’e hahú iha tempu krize iha Timor-Leste iha tinan 1999, ne’ebé marka ho menus ai-han no violénsia.
- Austrália apoia esforsu umanitáriu internasionál ne’ebé lidera hosi Interfet, ne’ebé tranzita ba asisténsia rekonstrusaun no dezenvolvimentu.
- Tranzisaun ba Independénsia:
- Austrália nia envolvimentu iha papél xave durante Timor-Leste nia dalan ba ukun rasik-an.
- Esforsu sira uluk foka ba harii filafali no apoiu instituisaun estadu nian.
- Realizasaun Timor-Leste nian:
- Mosu hanesan demokrasia ida ne’ebé forte, estável ho progresu ne’ebé metin iha dezenvolvimentu umanu no ekonómiku.
- Rekoñesidu ba ninia lideransa iha inisiativa sira hanesan grupu G7 Plus, fahe perísia ho estadu sira seluk ne’ebé afetadu hosi konflitu.
- Parseria ne’ebé evolui:
- Muda hosi ajuda emerjénsia ba reforsu sistema no apoiu prioridade sira ne’ebé lidera hosi governu.
- Pós-COVID-19, Austrália fornese apoiu orsamentál diretu hodi tulun rekuperasaun ekonómika, ne’ebé refleta konfiansa iha sistema jestaun finanseira Timor-Leste nian.
- Haree ba oin:
- Anúnsiu kona-ba planu parseria dezenvolvimentu tinan lima foun ida ne’ebé foka ba prioridade no prinsípiu sira ne’ebé fahe.
- Konsultasaun klean ho parte interesada oioin ajuda forma planu, hodi fó énfaze ba kolaborasaun no respeitu ba malu.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Florencio Miranda Ximenes