iklan

DILI, INKLUZAUN SOSIÁL

Biográfia saudozu Lino Olocassa

Biográfia saudozu Lino Olocassa

Saudozu Lino da Costa Olocassa. Imajen espesiál

DILI, 19 janeiru 2025 (TATOLI)—Toleránsia maka valór boot ida-ne´ebé maka kontein iha retratu psikolójiku husi saudozu Komandante Lino da Costa Olocassa.

Territóriu nasionál Timor-Leste nian, iha tempu rezisténsia armada, fahe ba setór neen, ne’ebé tuirmai hetan destruisaun hosi operasaun militár forsa Indonézia nian, iha territóriu nasionál tomak. Setór sira maka; Leste, Sentru Leste, Sentru Norte, Sentru Súl, Fronteira Norte no Fronteira Súl.

Diresaun másimu Setór Ponta-Leste nian, haree hosi aspetu polítiku no militár, hetan responsabilidade hosi saudozu komisáriu polítiku juvenal Inácio (Serakey) no nu’udár komandante Setór Lino Olocassa.

Nu’udár parte ida-ne´ebé labele haketak husi luta, bazeia ba operasaun militár ne’ebé hala’o husi gloriozu Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL), setór ne’ebé kauza vítima barak no estraga barak ba inimigu invazór sira maka Ponta-Leste.

Militarmente, ema ne’ebé númeru ida (1) iha Setór Ponta-Leste maka Komandante Lino Olocassa, eis-seminarista semináriu Nossa Senhora de Fátima iha Dare, eis milisianu FURIEL Ezérsitu Portugés nian no Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo SDB nia belun (iha tempu ne’ebá mós nu’udár seminarista) iha semináriu referidu.

Prova konkretu no reál ida-ne´ebé saudozu Komandante Lino Olocassa fahe no pratika maka valór Toleránsia, ne’ebé prova husi maun-alin timoroan sira ne’ebé la’ós FRETILIN, iha baze apoiu, molok sira hetan destruisaun husi forsa militár Indonézia, rezumu iha fraze no deklarasaun polítika, istórika no relijioza tuirmai: “Se la’ós Komandante Setór Ponta-Leste Lino da Costa Olocassa (Karik Lino Olocassa la eziste), ami ho sira seluk sei (mate) hotu iha ai-laran.”

Notísia relevante: CCF omenajeia no fó rekoñesementu ba Komandante Olocassa 

Bainhira Sábiu Lamen Haree Haat nu’udár gerilleiru FRETILIN lori ho gerrileiru FRETILIN 100-resin husi Baucau, Lospalos no Viqueque ba Tasi-Tolu, iha tempu Igreja Katólika lokál iha Timor-Leste iha hela Dom Martinho da Costa Lopes nia liman. Pergunta polítiku militár ida fó ba ema na’in-10 atu hatán iha departamentu Danren Williaun da Costa. Pergunta sira hanesan ne’e maka: “Ita-boot sira hotu ema boot iha ai-laran. Agora imi tenke hatán, tansá maka área sira iha Baucau, Lospalos, Viqueque no parte ida husi Manatuto labele nafatin kontrola hosi ami-nia forsa militár sira? No, saida maka imi tenke halo nune’e katak área sira ne’ebé mensiona ne’e mós ita bele domina no kontrola?”. Hatán ba ida-ne’e, gerrilleiru FRETILIN Sage Lamen Haree Haat dehan: “Prinsípiu no valór sira ne’ebé uza maka tátika oras 24.”

Ho konkluzaun badak, valór toleránsia ne’ebé fahe no prátika husi komandante setór Pontu-Leste Lino Olocassa, depois hetan resposta no selu ho órden tuirmai husi inimigu ba nia TBO (Tenaga Bantuan Operasi) postu administrativu Uatolari-Viqueque): “Imi bá taka lalais rai. Ba karau aman boot tolu (Serakey, Lino Olocassa no Solan) ne’ebé hoku hela (toba hela iha ne’ebá ne’e”.

Enkuantu, komandante Lino Olocassa iha família no prosesu formasaun umana husi sistema edukasaun koloniál Brazília. Sentru prinsipál tolu hosi sistema edukasaun portugés maka família, eskola no sosiedade. Sentru edukasaun sira hanesan ne’e sempre bazeia no hetan inspirasaun husi prinsípiu no valór sira tuirmai ne’e, Maromak, rai no família. Prinsípiu no valór sira ne’ebé temi iha leten, sai hanesan baze ba formasaun umanu sarani komandante Lino Olocassa nian iha aspetu hotu-hotu nia moris nian to’o nia mate.

Rezultadu husi kazamentu Mariano Álvaro da Cruz ho Ana Monteiro, iha loron 5 fulan-maiu tinan-1949, moris mai Komandante Lino Olocassa. Saudozu Komandante Lino Olocassa iha maun-alin na’in ualu (8), Rosa Monteiro, Paulina de Araújo Ribeiro, Pascoela Monteiro (matebian), Raimundo da Cruz Gusmão (matebian), Florinda da Cruz Guterres, Maria Fernanda Monteiro (TYO), Ângela Monteiro no Mariano Reno Monteiro da Cruz.

Lino Olocassa hahú nia estudu eskola primária iha Koléjiu Santa Terezinha Ossú, iha tinan eskolár 1956/1957. Mestre boot ne’ebé sempre orienta no hanorin nia maka Komandante Kay Rala Xanana Gusmão nia aman, Mestre Manuel Gusmão. Saudozu ramata nia estudu kuarta klase iha tinan eskolár 1961/1962, iha eskola primária ne’ebé temi ona, ho klasifikasaun Honor Roll ne’ebé estraordináriu, no hetan izensaun hosi ezame orál.

Bazeia ba ninia retratu psikolójiku durante ninia estudu iha Koléjiu de Santa Terezinha, reverendu Padre Júlio da Costa, Superiór Koléjiu nian, ho aprovasaun husi ninia inan-aman, haruka nia atu kontinua nia estudu sekundáriu iha semináriu Nossa Senhora de Fátima iha Dare, ho intensaun atu sai padre iha futuru.

Iha semináriu Nossa Senhora de Fátima iha Dare nia halo belun ho Dom Carlos Felipe Ximenes Belo SDB, to’o nia mate. Motivadu tanba laiha vokasaun atu sai padre, Lino Olocassa sai husi semináriu Nossa Senhora de Fátima iha Dare, hafoin remata tinan lima iha eskola sekundária. Iha tinan eskolár 1967/1968, saudozu hahú nia estudu tinan neen iha Liceu Doutor Francisco Machado iha Dili. Iha tinan-1968, saudozu Olocassa husik nia estudu iha Liceu tanba nia haruka ona pedidu, husu atu hala’o servisu militár iha ezérsitu portugés.

Bazeia ba ninia retratu fíziku no estudu, nia hetan admisaun ho grau Furiel Miliciano, no koloka iha kompañia Lospalos, no depois transfere ba kompañia Ossú, no depois koloka iha kompañia Baucau iha Teulale. Tinan tolu molok Revolusaun dos Cravos iha Portugál, iha tinan 1972, saudozu, liuhusi konkursu ida, hetan admisaun hanesan funsionáriu Estadu, presta servisu iha departamentu finansa.

Retratu fíziku no psikolójiku saudozu husi tempu Portugál, to’o nia mate, hatudu ba nia família no belun sira katak mundu ida-ne’e dinámiku, no buat hotu ne’ebé akontese bazeia ba lei no órden “Buat hotu liu”. Buat hotu-hotu mudansa, buat hotu-hotu ne’ebé hetan memória. “Formasaun komandante Olocassa nia família, maka sai líder polítiku no militár Timor-Lorosa’e nian ein-jerál no liuliu Setór Ponta-Leste nian iha nia konsekuénsia. Ida husi sira maka “sempre hakarak hosi inimigu sira atu hetan kaptura no halakon.”

Komandante Lino Olocassa, desendente husi Wairui, forma nia família hamutuk ho Etelvina do Nascimento husi Uaibobo. Antônio ho Marçal haruka husi Komandante Olocassa nia aman, atravesa kordaun ho artigu balun, nune’e bele iha enkontru dahuluk ho Etelvina (Etali) nia inan-aman hodi ofisializa molok kazamentu sivíl ne’e akontese. Serimónia kazamentu entre Lino Olocassa ho Etelvina (Etali) hala’o iha forma rejistu sivíl, husi Kay-Rala Xanana Gusmão iha área matebian iha tinan 1977.

Iha kazamentu sivíl ne’e entre saudozu ho Etelvina do Nascimento (Etali), moris mai oan mane mesak ho naran Lino Mariano do Nascimento Costa “Painino”, kaben ho Estela Pereira. Husi kazamentu ne’e bazeia ba sakramentu matrimóniu entre Lino Mariano do Nascimento Costa (Painino) ho Estela, moris oan na’in rua; Noela no Neithan Olocassa.

Nilton da Costa Tilman, hela hamutuk ho Etelvina do Nascimento (Etali), durante funu no hafoin nia kaben ho Komandante Lino Olocassa, nia kontinua hela hamutuk ho kaben-na’in ne’e to’o destruisaun ba baze apoiu sira no nune’e nia konsidera nu’udár maun-boot husi Painino.

Komandante Olocassa nia konxiénsia nasionalista patriótika no interese nasionál Timor-Leste

Funu sira ba independénsia iha eis-kolónia portugés sira iha kontinente Afrikánu ne’ebé dura durante dékada barak hasoru kolonializmu portugés, estimula emerjénsia revolusaun Cravo iha Portugál iha loron 25 fulan-abríl tinan 1974, ne’ebé organiza hosi Movimentu Forsa Armada (MFA).

Saudozu no mosu partidu polítiku istóriku iha Timor Portugés no sira-nia funsaun militár iha RDTL. Revolusaun Cravo iha Portugal estimula emerjénsia partidu polítiku sira iha Timór Portugés, bazeia ba liberdade ne’ebé fó. Partidu polítiku sira-ne’e idak-idak iha objetivu atu alkansa futuru Timor Portugés nian. La kle’ur depoisde Revolusaun 25 Abríl iha Portugál, saudozu iha konxiensia polítika no tama iha Partidu Asosiasaun Sosiál Demokrátika Tomorense (ASDT) ne´ebé tuirmai sai Frente Revolsionária Timor-Leste Indepedente (FRETILIN).

Hafoin Proklamasaun Unilaterál ba independénsia nasionál Timor-Leste nian, ne’ebé Francisco Xavier do Amaral halo, iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975, Indonézia invade territóriu ne’e iha loron 7 fulan-dezembru tinan-1975 liuhusi rai, tasi no anin.

Iha fulan dahuluk sira invazaun Indonézia nian, no iha períodu entre dezembru 1975 – janeiru 1976, saudozu Olocassa ho nia kuñadu Adolfo ho naran revolusionáriu Ximangane no elementu FALINTIL sira seluk halo funu maka’as iha área sira Baucau, espesifikamente iha Lekiloiwatu, Aubaka, Wailili, Gariuai, Darasula, Buburaga, Ostico, Loilubo, Waibeana, Kaitaranau, Kaibuilori, Bercoli, Nuno Doko sa’e ba Larigutu, no depois kontinua ba Ossú.

Importante atu destaka katak saudozu, molok hetan nomeasaun nu’udár Komandante Setór Ponta-Leste, nu’udár Segundu Komandante Setór Centro-Leste, ne’ebé nia Komandante Setór Matebian Maubrani (Cirilo Nunes), mós eis Furiel husi ezérsitu Brazileiru. Nu’udár Komandante ba Setór Ponta-Leste, inimigu nia operasaun militár sira hala’o ho eskala boot iha setór ne’ebá. Iha setór ne’ebé temi ona iha ne’ebé saudozu Olocassa nu’udár komandante maka forsa invazór sira hetan lakon boot iha parte oinoin setór ne’ebá nian, ho Juvenal Inácio (Serakey) ne’ebé matebian nu’udár komisáriu polítiku ba setór Ponta-Leste.

Batallaun ida hosi forsa invazór sira ne’ebé maka hetan vítima barak liu (mate) no lakon arma sira ho eskala boot maka batallaun 202. Komandante Setór Lino Olocassa, delegadu polítiku Ponta-Leste Serakey no Deputadu Inácio Fonseca (Solan) hetan asasinatu (mate) iha postu administrativu Uatulari-Viqueque. Hafoin hetan asasinatu, TBO simu instrusaun husi inimigu ho órdem hanesan tuir mai ne’e: “Ha’u sei aprende katak, rai ne’e rai nian/rai ne’e rai nian”. Konkluzaun badak, slogan “Pátria ou marte” kumpre no manifesta iha saudozu Olocassa, Serakey no Solan nia moris.

Sai líder polítiku-militár iha pasadu, espesífikamente iha tempu invazaun no okupasaun Indonézia, sai alvu permanente ba inimigu no sempre buka loron no kalan atu kaer mate ka moris! Entre novembru no dezembru 1979, Saudozu Olocassa hetan kapturasaun husi militár Indonézia (Batallaun 202) tanba moras maka’as iha área Osoleki Metan, Ossoroa.
Iha marsu 1980, saudozu hasoru malu ho nia kaben no oan iha Baucau ba dala ikus, hafoin enkontru ida-ne’e nia hetan lori hosi militár sira no laiha tan notísia sira.

Iha tinan-2009, F-FDTL ne’ebé lidera husi Brigadeiru Jenerál Taur Matan Ruak, hamutuk ho atuál Xefe Estadu Maiór Tenente Jeneral Falur Rate Laek, Koronél Maubuti no kuadru importante sira seluk husi F-FDTL halo enkontru ida hodi halibur informasaun kona-ba eroi, funu-na’in no mártir sira rai-doben nian lakon/mate durante funu iha área Uatolari, Viqueque.

Iha loron 11 fulan-novembru tinan-2009, Koronel Maubuti informa ba família saudozu Lino Olocassa katak hafoin enkontru, sasin ida, veteranu Paulo Fernandes “Urbano Lamas” deklara katak nia hatene fatin ne’ebé saudozu Komandante Lino Olocassa, Komisáriu Polítiku, hakoi no mós Juvenal Inácio (Serakey), Komisáriu Polítiku Adjuntu Inácio Fonseca (Solan).

Iha loron 13 fulan-novembru tinan-2009, família saudozu Lino Olocassa hamutuk ho parte F-FDTL no PNTL ba foti saudozu nia ruin iha aldeia Babulu, postu administrativu Uatolari, munisípiu Viqueque.

Iha inísiu fulan-abríl 2024, família matebian Lino Olocassa nian iha enkontru ho Xefe Estadu-Maiór Jenerál FFDTL nian, Tenente-Jenerál Falur Rate Laek, hodi husu atu halo teste DNA ba matebian Lino Olocassa nia ruin ne’ebé rai iha Osuáriu Jardim dos Herois Metinaro.
Iha loron 8 fulan-abríl tinan-2024, Xefe Estadu Maiór Jenerál FFDTL, Tenente Jenerál Falur Rate Laek haruka karta pedidu ida ba Polísia Nasionál Timor-Leste atu halo ezame forénsika ba saudozu Lino Olocassa nia ruin.

Iha loron 17 fulan-abríl tinan-2024 to’o fulan-agostu tinan-2024, operasaun Polísia Nasionál Timor-Leste, Departamentu Investigasaun Sientífika (DIC), ne’ebé lidera husi Xefe Polísia Inspetór Mouzinho T. Correia, hahú prosesu halibur dadus ante-mortál, vizita fatin akontesimentu ne’e iha Uatolari, no rekolla tan informasaun kona-ba matebian nia ruin no informasaun forense importante sira seluk.

Iha loron 19 fulan-setembru tinan-2024, PNTL ne’ebé lidera hosi Inspetór Xefe Polísia Mouzinho T. Correia hamutuk ho família hosi saudozu Lino Olocassa lori saudozu nia ruin hodi halo teste DNA iha Universidade Airlangga, Surabaya. Iha loron 7 fulan-novembru tinan 2024, Komandu Jerál PNTL hala’o serimónia ofisiál hodi entrega rezultadu teste DNA saudozu Lino Olocassa nian, iha-ne’ebé rezultadu pozitivu. Rezultadu teste ne’e simu husi F-FDTL, Sekretáriu Estadu Veteranu no eis kombatente libertasaun nasionál no mós husi família saudozu Lino Olocassa.

Saudozu Olocassa rai ona iha Jardín Erói Metinaro

Tuir pájina mídia F-FDTL katak, iha 17 janeiru ne’e saudozu rai ona iha Jardim dos Herois Metinaro, hodi hein prosesu tuirmai depois halo fúnebre ikus. Hafoin iha loron 15 fulan ne’e, HNGV entrega saudozu nia restu mortais ba família hodi hala’o serimónia kulturál tuir lisan no iha loron 17 janeiru, transladasaun saudozu ba misa requem iha kapela Metinaro, ikusliu entrega ba Estadu liuliu Sekretáriu Estadu Veteranu hodi haloot hela iha Jardim dos Herois Metinaro hodi hein prosesu ikus ba fúnebre nian.

Jornalista: Nelson de Sousa

Editór: Xisto Freitas da Piedade

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!