iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Governu Japaun no Care formaliza akordu hodi hakbiit ekonomia feto iha Atsabe

Governu Japaun no Care formaliza akordu hodi hakbiit ekonomia feto iha Atsabe

Jestora Projetu HAFORSA husi CARE, Yoko Ito, asina akordu kooperasaun ho Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura, kona-ba kontinuasaun haforsa produsaun agríkola no hakbiit feto nia ekonomia iha Atsabe, iha Embaixada Japaun, tersa (21/01). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 21 Janeiru 2025 (TATOLI) – Governu Japaun no Care International asina akordu hodi estende implementasaun Projetu Haforsa faze datoluk ho montante $346.309, iha munisípiu Ermera, postu administrativu Atsabe.

Projetu ne’e asina husi Embaixadór nipóniku iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura, no Jestora Projetu Haforsa, Yoko Ito, ne’ebé sei implementa husi Care International no finansia husi Japaun atu apoia to’os-na’in rurál no komunidade iha Atsabe.

Embaixadór nipóniku iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura. Imajen Tatoli/Francisco Sony

Diplomata japonés ne’e dehan projetu ne’e tulun dezenvolvimentu rurál iha Atsabe atu hadi’a meiu subsisténsia no prátika nutrisaun saudavel. Dezde 2016 to’o 2019, Care International implementa tiha projetu Haforsa faze dahuluk iha Atsabe ho objetivu atu hasa’e agrikultór sira-nia kapasidade hodi diversifika produtu no tau-matan ba sira-nia agrikultura no hasa’e feto nia partisipasaun iha atividade agríkola.

Depoizde projetu faze dahuluk ramata, faze daruak komesa husi 2020 to’o 13 Fevereiru 2024. Iha 01 Marsu 2024, Care International no Governu Japaun lansa faze datoluk ba projetu ne’e no nia foku mak hametin liután susesu sira ne’ebé atinje ona iha faze anteriór sira, liuliu ba hadi’a to’os-na’in sira-nia nesesidade moris no responde ba dezafiu sira relasiona ho dezigualdade jéneru.

Embaixadór lembra katak Japaun fó apoiu finanseiru ba Care International ne’e dezde 2016 iha Atsabe, ne’ebé foka ba aldeia haat mak hanesan Ilat, Kora, Airae, no Aiabe.

“Ida-ne’e programa ambisiozu ida, ne’ebé ho objetivu atu hasa’e kapasidade grupu sira jestaun bee nian no atu hadi’a produsaun ortikultura liuhosi formasaun sira, hametin Asosiasaun Poupansa no Empréstimu Suku nian [VSLA] liuhusi liga agrikultór ho distribuidór fini sira no habelar kanál venda nian, nomós fornese formasaun negósiu nian ba agrikultór sira”, diplomata ne’e dehan iha Embaixada Japaun, ohin.

Nia salienta katak Governu Japaun kle’ur ona fó apoiu ba setór agríkola iha Timor-Leste, tanba fiar katak setór ida-ne’e mak fundasaun ba kreximentu ekonómiku iha nasaun ida-ne’e, hodi troka importasaun ho produsaun doméstika. “Ha’u hein katak projetu ida-ne’e sei halibur forsa no rezultadu pozitivu sei da’et bá suku sira seluk iha futuru”, nia realsa.

Iha fatin hanesan, Diretór-Ezekutivu Care International, Peter Goodfellow, haktuir projetu ne’e importante tebes, tanba hakbiit feto sira liuhusi enkoraja sira-nia partisipasaun iha VSLA no formasaun sira kona-ba igualdade jéneru atu hasa’e kapasidade grupu sira jestaun bee nian atu hadi’a produsaun ortikultura liuhusi formasaun sira.

Diretór-Ezekutivu Care International, Peter Goodfellow. Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Ami promete sei promove prátika di’ak sira iha projetu ne’e, tanba tinan ida ne’e Projetu Haforsa ne’e sei foka ba hadi’a nesesidade moris husi to’os-na’in rurál sira, hasa’e feto sira-nia ekonomia, no hadi’a sira-nia nutrisaun liuhusi promosaun dieta saudavel, nomós maneira atu tein ho saudavel”, nia salienta.

Iha projetu faze datoluk nian ne’e, sei esplora aproximasaun husi kuda ai-han ba konsumu de’it, ba kuda ai-han orientadu ba fa’an iha merkadu. “Serbisu besik ho to’os-na’in sira, ami-nia ekipa iha objetivu atu uza tékniku agrikultura inovativu no modernu atu hasa’e to’os-na’in sira-nia produtu agríkola, asegura produsaun ortikultura tinan ida tomak”, dehan.

Peter Goodfellow salienta komunidade balun iha Atsabe falta sistema fornesimentu bee ba agrikultura hodi tulun to’os-na’in sira iha tempu bailoron. “To’os-na’in sira iha área ne’e prinsipalmente depende ba udan atu kuda ai-han, no ida ne’e difísil tebes bainhira sira-nia rejiaun tama ba períodu bailoro naruk”.

Nia lembra katak, Care International apoia ona, iha tinan kotuk, estabelesimentu grupu to’os-na’in hamutuk haat no ekipamentu bee nian atu tulun agrikultór sira hasa’e sira-nia produsaun ortikultura durante tempu bailoron.

“Care International mós promove feto sira foti desizaun finanseira no asesu ba kapitál. Hakbiit feto nia ekonomia sai nu’udar sentru ba projetu ida ne’e. Liuhusi projetu ne’e, Care introdús ona grupu rai no empresta osan, ne’ebé kompostu husi membru grupu komunidade rurál sira ne’ebé jere sira-nia osan rasik. Grupu sira ne’e lidera husi feto no ajuda sira enkontru regularmente atu rai osan iha fatin seguru, hetan asesu ba empréstimu no hetan asesu ba osan emerjénsia”, salienta.

Atu komplementa ba inisiativa ida ne’e, Care fornese treinamentu kona-ba rai osan, empresta osan, no literasia finanseira atu apoia feto sira jere sira-nia finansa no to’o objetivu ida atu komesa sira-nia negósiu rasik.

Promosaun igualdade jéneru no diversidade sentru iha atividade grupu rai-osan sira, liuhusi intervensaun sira ne’e, projetu ne’e haree ona ajénsia iha feto sira, no mudansa iha norma sosiál sira neʼebé limita feto sira-nia direitu ekonómiku, inklui mós kontrolu ba rendimentu uma-laran.

Ida ne’e hodi asegura moris di’ak no rona feto no labarik feto sira-nia lian iha área ne’ebé rurál, tanba dezvantajen sai nu’udar sentru ba Care nia servisu. “Ida ne’e atinje liuhusi área prioridade haat hanesan edukasaun, hakbiit feto sira-nia ekonomia, saúde no promove feto sira-nia lian iha sosiedade liuhusi programa dezenvolvimentu no umanitariu sira. Projetu ne’ebé ita hala’o ba kréditu nian haat ne’ebé forma tinan kotuk rai ona osan hamutuk $21.875, ida ne’e ekivalente ba $204 ne’ebé rai husi kada membru grupu”, nia adianta.

Projetu ida ne’e hetan fundu husi Governu Japaun, nomós INPEX, Azbil Yamatake General Foundation, CARE Friends no CARE Supporter Clubs, nomós doadór seluk. Projetu ne’e sei kontinua foka ba aldeia haat hanesan Ilat, Ilat Kora, Airae, no Aiabe iha Atsabe.

Prezidente Autoridade Ermera, José Martinho Soares. Foto/Francisco Sony

Prezidente Autoridade Ermera, José Martinho Soares, hateten programa ne’ebé parseiru sira implementa ne’e importante tebes, tanba bele apoia komunidade Ermera, liuliu feto Atsabe sira bele buka osan hodi ajuda sira-nia parseiru hodi kontribui ba ekonomia uma-laran nian.

“Ami hein katak programa ne’e bele ajuda ami-nia minisípiu hodi kontinua haforsa produsaun agríkola no hakbiit feto nia ekonomia, oinsá inan sira bele haree ai-han ne’ebé nutritive hodi fó han labarik sira”, nia dehan.

Sekretária Estadu ba Igualidade, Elvina de Sousa Carvalho. Imajen Tatoli/Francisco Sony

Sekretária Estadu ba Igualidade, Elvina de Sousa Carvalho, agardese ba Governu Japonés no Care International nia serbisu, liuhusi Projetu Haforsa tanba bele ajuda tebes komunidade iha área rurál, liuliu feto sira.

“Projetu ida ne’e ajuda tebes muda mentalidade feto nian oinsá bele hatene igualidade jéneru, bele foti desizaun iha uma-laran. Atu hateten katak Governu mós iha polítika ba deklarasaun Maubisse nu’udar polítika nasionál ne’ebé halibur iha liña ministeriál 18 no Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste hodi bele empodera feto iha área rurál, hadi’a sira-nia moris no seluk tan”, nia afirma.

Tuir governante ne’e, “bainhira hakbiit feto ida hanesan hakbiit família no sosiedade ida, tanba feto sai sentru ba dezenvolvimentu, koñesimentu, edukadora no inan ida iha uma-laran”, nia salienta.

Notísia relevante: Japaun selebra akordu ho FUNDAMOR hodi konstrui fasilidade eskolár ba labarik sira iha Lautém 

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!