DILI, 22 janeiru 2025 (TATOLI)—Ró kruzeiru ho naran Le Laperouse husi nasaun Fransa tula turista hamutuk 143, kuarta ne’e, atraka ona iha Portu Dili maizumenus tuku 7:25 Otl. Turista hirak-ne’e mai husi Fransa, Austrália, Xina no Amérika.
“Ró kruzeiru ne’ebé mak atraka daudaun ne’e husi nasaun Fransa ne’ebé tula turista sira hamutuk 143 mai vizita ita-nia nasaun,” jestora empreza Eco Discovery, Edna Ferreira informa ba jornalista sira iha Portu Dili.
Nia dehan, ró ne’e rasik atraka ohin dadeer no la’ós foin mai primeiravez, maibé ró referidu dala rua ona mai Timor-Leste (TL).
“Ró ne’e mai dala rua ona. Ró ne’e tula turista sira mai vizita ita-nia rai hodi vizita Muzeu Rezisténsia, Centro Chega!, Rate Santa Cruz, Tais Market no mós kooperativa kafé nian,” nia informa.
Nia esplika, turista hirak-ne’e hala’o vizita durante loron rua iha Timor. Loron dahuluk sira atraka iha Wataboo Beach Baucau depois sira fahe grupu hodi vizita bá fatin turizmu iha Baucau rasik no loron ikus vizita Dili.
“Iha Baucau ne’e sira vizita fatin turizmu no mós uma tradisionál sira iha ne’ebá, entaun husi ne’e sira kontente loos haree Baucau nia furak no hasoru komunidade iha ne’ebá,” nia haktuir.
Área turizmu sai setór importante hodi dada turista vizita Timor. Tanba ne’e, IX Governu Konstitusionál liuhusi nia kompromisu ho forma planeada no organizada sei dezenvolve estratéjia nasionál ida, lahó intensaun atu kompete ho turizmu Massi, Ikadu iha Sudeste Aziátiku, maibé bele kria sinerjia ho lokalidade sira seluk iha rejiaun ne’e, hanesan Flores, Molukas no Kúpaun, atubele kria no dezenvolve pakote turı́stiku ne’ebé dada vizitante sira hosi Indonézia, Austrália no hosi paı́s sira seluk iha Ázia no Pası́fiku.
Iha merkadu globál ida-ne’ebé buka oferta turı́stika ne’ebé foun no auténtika, Timor-Leste bele hatúr nia-an ho kompetitividade boot, liuliu iha rejiaun, haree ba nia diferensa. Maibé, nesesáriu atu dezenvolve estratéjia efikás ida ba atrasaun turı́stika, ne’ebé promosaun ho marketing sai fundamentál hodi hatudu kompetitividade ne’e. Iha abordajen dahuluk, sei investe iha promosaun ba tipu turizmu hanesan Turizmu Komunitáriu no Ekolójiku, Turizmu Aventura (inklui montanizmu (ka, sa’e foho), mergullu (ka, luku) no snorkeling ho tan desportu radikál seluk, Turizmu Relijiozu, Turizmu Istóriku, Kulturál no Etnográfiku, Turizmu Lazer no Balneár (ka hariis iha tasi no Turizmu Termál (iha fatin bee-manas).
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Xisto Freitas da Piedade