iklan

HEADLINE, SOSIEDADE SIVĺL

Komunidade xineza selebra tinan foun hodi kumprimenta no solidariza malu

Komunidade xineza selebra tinan foun hodi kumprimenta no solidariza malu

Komunidade xineza sira bainhira ba reza no hasa´e orasaun iha sira-nia fiar hodi komemora loron boot Imlek iha Xina Maromak, Formosa, Dili, kuarta (29 janeiru 2025). Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 29 Janeiru (TATOLI) – Asosiasaun Komersiál Komunidade Xineza Timor-oan (ACCCTO, sigla portugés) selebra, ohin, tinan foun Xina nian hodi kumprimenta no fó solidariedade ba malu.

Prezidente ACCCTO, Kathleen Gonçalves, hateten iha selebrasaun ne’e halibur malu iha Xina Maromak nia fatin iha Formosa hodi hato’o sira-nia respeitu ne’ebé aas tuir kultura Xina nian, katak halo orasaun.

“Ami halibur malu iha Xina Maromak, iha Formosa, hodi  hato’o ami-nia respeitu aas tuir kultura xineza nian, katak tenke halo sambaia hafoin ami mai iha Embaixada Xina iha Timor-Leste hodi hato’o kumprimentus no ami-nia solidariedade ba malu”, Kathleen Gonçalves dehan ba jornalista sira iha Embaixada Xina, ohin.

Komunidade xineza sira foto hamutuk ho Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál, Mariano Assanami Sabino. Foto/Felicidade Ximenes

Nia salienta katak atividade ohin loron mak aprezenta barongsai ka dansa tradisionál Tiongkok nu’udar fiar xineza nian hodi bá dere maluk sira-nia odamatan no to’o bá sira-nia uma hodi fó solidariedade, kumprimenta no fó sorte ba sira.

“Antes tama tinan foun xineza nian, ami hala’o uluk asaun solidariedade ba família hamutuk 320 iha Dili, inklui munisípiu sira. Ida ne’e ami fó hahán hanesan nesesidade bázika sira”, nia adianta.

Hodi haktuir katak, tinan ida ne‘e, tinan Serpente Madeira ka ular, ne’ebé tuir kultura katak hanesan ema matenek, ema mistériu no foku hodi haree sira-nia sorte ba tinan ida-ne’e nian.

Tuir dadus, komunidade xineza iha Timor-Leste hamutuk rihun 12, inklui sira ne’ebé moris iha Timor-Leste.

Iha fatin hanesan, Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál, Mariano Assanami Sabino, kongratula komunidade xineza iha Timor-Leste ne’ebé hala’o atividade ekonómika iha país.

“Ba xineza iha Timor-Leste katak ita hotu reza ba Timór nia prosperiedade, tanba Timor-Leste forma husi étniku oioin ne’ebé sai Timór nia na’in. Tanba ne’e mak iha tempu difísil no iha tempu luta, xineza barak mak sai vítima iha 1975, nune’e ita hotu hamutuk atu fó onra no respeitu ba loron foun xineza sira-nia”, nia konklui.

Tinan foun Xina nian ka tinan foun Lunar mak selebrasaun importante liu iha Xina no iha komunidade xineza iha mundu tomak, no marka inísiu tinan foun ida tuir kalendáriu xinés nian.

Anu novu ne’e tama iha Tinan Serpente Madeira, ne’ebé simboliza tinan Yin, kalmu no instropetivu.

Tuir Chinese Fortune Calendar, serpente ka ular iha tradisaun Tionghoa simboliza sabedoria no kriatividade.

Notísia relevante: Governu fó toleránsia pontu iha okaziaun tinan foun Xina nian

Jornalista: Felicidade Ximenes

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!