BAUCAU, 30 Janeiru 2025 (TATOLI) – Kongregasaun Saleziana Dom Bosco (SDB) iha Timor-Leste halo abertura ba selebrasaun tinan sentenáriu ezisténsia salezianu iha país hodi konvida sarani sira hakbesik no banati tuir Saun João Bosco.
Pároku Santu António Vila Antiga-Baucau, Pe. Manuel da Silva Ximenes, SDB, hateten prezensa misionáriu Salezianu iha Timor-Leste sei halo tinan 100 (1927-2027), nune’e konvida sarani hotu atu banati tuir moris Dom Bosco nian ne’ebé sai modelu ba foin sa’e sira.
“Aproveita festa Dom Bosco, ita sei [halo] abertura selebrasaun tinan 100 misaun iha Timor-Leste no sei enserra iha loron 16 Agostu 2027”, Padre Manuel Ximenes informa ba Tatoli, iha igreja Santu António Vila antiga, ohin.
Saserdote ne’e husu sarani sira moris tuir Dom Bosco, tanba fundadór Salezianu ne’e pesoál ne’ebé nunka hatene kolen no iha prinsípiu moris tolu mak hanesan serbisu, paun no lalehan.
Aleinde ne’e, Dom Bosco nu’udar modelu ba sarani sira tanba fiar iha Maromak, devosaun ba Na’in-Feto, domin ba santísimu sakramentu no fidelidade ba Santu Padre katak la sente kolen atu serbí ba kreda.
Ho abertura tinan 100, Salezianu sei hala’o atividade inportante tolu hanesan hakbesik aan ba Dom Bosco, relembra misaun Dom Bosco no habelar liután misaun Salezianu iha Timor-Leste.
Nune’e, durante tinan-rua mai Salezianu sei hala’o programa sira hanesan formasaun ba juventude iha eskola, habelar tuir sentru pastorál sira tanba hakarak haburas identidade karizmátika Salezianu nian, nune’e sarani sira hatene kle’an liután Dom Bosco nia espiritualidade.”Ida-ne’e mak planu ba tinan-tolu [nia] laran”, Pe. Manuel akresenta.
Salezianu nia kontribusaun durante eziste iha Timor-Leste mak forma ema sai ema no hetan ninia futuru iha área edukativa hanesan relijiozu, líder nasaun inkluidu serbisu profisionál sira.
Aleinde ne’e, forma ema iha área setór agrikultura ne’ebé implementa liuhusi eskola iha Fuiloro, munisípiu Lautém, no tulun komunidade hanesan fo asisténsia hodi hasa’e produtu no kontribuisaun ba defende direitu umanu, liuhusi luta naruk hodi Timor-Leste hetan independénsia.
Padre Manuel hateten Salezianu kontinua iha kompromisu atu kontribui ba dezenvolvimentu nasionál, liuliu iha área espirituál, formasaun edukativa ba sidadaun sira, nune’e hasa’e kapasidade no iha fiar ba Maromak.
Prezensa Salezianu iha Timor-Leste fahe ba etapa tolu hanesan iha tinan 1927, misionáriu na’in-lima lideradu husi Saun Calisto Caravário mak hala’o misaun dahuluk iha Timor-Leste ne’ebé konsentra iha Lahane-Dili, espedisaun daruak iha tinan 1929 no espedisaun dahikus mak iha tinan 1948, kompostu husi Padre Locateli, Pe. Manuel Fraile, Pe.Rolando, Pe.Afonso, Pe. Jojo no seluk tan.
Husi Dili, Salezianu kontinua espande misaun iha Fuiloro iha 1948, iha Ossú 1950, iha Baucau Vila 1959 no Fatumaca iha tinan 1964.
Liuhusi misionáriu, Salezianu forma timoroan sira hamutuk 200-resin mak sai padre, inklui bispu na’in-rua mak Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB no atuál Arebispu Metropolitanu, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB.
Kongregasaun Salezianu harii husi São João Bosco iha Turinu, Italia loron 09 Dezembru 1859, ne’ebé hetan rekoñesimentu husi Papa Piu IX no Saun Francisco de Sales nu’udar mahein ba komunidade Saleziana.
Jornalista: Natalino Belo
Editora: Maria Auxiliadora





