iklan

DILI, POLÍTIKA

MAE atribui desentralizasaun administrativa instituisionál ba munisípiu sira

MAE atribui desentralizasaun administrativa instituisionál ba munisípiu sira

Diretór Jerál Desentralizasaun no Governu Lokál husi MAE, António Guterres.

DILI, 03 fevereiru 2025 (TATOLI)-Governu Konstitisionál dasia liuhusi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), atribui desentralizasaun administrativa instituisionál ba munisípiu sira nu’udar parte ida ba preparasaun implementasaun desentralizasaun administrativa no podér lokál.

Diretór Jerál Desentralizasaun no Governu Lokál husi MAE, António Guterres, hateten podér lokál liuhusi desentralizasaun ninia estratéjia mak hakbesik serbisu sira ba populasaun liuhusi autoridade lokál, promove setór privadu iha área rurál hodi hasa’e kualidade serbisu no integra serbisu lokál sai hanesan parseiru, no kria partisipasaun demokrátika sidadaun ba desentalizasaun ho baze podér lokál hodi fortifika instituisaun Estadu iha territóriu.

Konaba progresu iha faze preparasaun, nia dehan implementasaun bazea ba lei-inan artigu 5 ne’ebé ko’alia kona-ba administrasaun públika, oinsá respeita prinsípiu desentralizasaun.

Entaun faze primeiru deskonsentrasaun administrativa atribui kompeténsia ba autoridade sira iha altura ne’eba ualu mak administrasaun munisipál no haat mak sai autoridade munisipál ho nia rejime administrativu rasik momentu ne’eba, rejime patrimoniál no finanseira iha altura ne’eba seida’uk tanba faze inisíu.

“Depois kontinuasaun mai to’o iha IX Governu Konstituisionál, alterasaun dekretu-lei ne’ebé ko’alia kona-ba estatutu própriu administrasaun munisipál no autoridade munisipál ba alterasaun dalimak dekretu-lei 84/2023, 23 novembru hatuur ona ba faze segundu, ita tama ona ba desentralizasaun administrativa institusionál. Entaun ita liga ba objetivu ne’ebé iha, oinsá mak buka instituisaun Estadu ne’ebé forte no kredível”, nia hato’o liuhusi programa entervista eskluziva iha live streaming TATOLI, Faról, segunda ne’e.

Nia dehan, aposta ba ida ne’e mak nomeasaun ba autoridade munisipál, munisípiu hotu-hotu transforma ba autoridade hotu ona, kompleta estrutura, administrativamente sekretária tolu, primeiru faze sekretária ida de’it ne’ebé toma konta ba esperiente jerál, maibé agora daudaun ba faze preparatóriu podér lokál nian, prezidente autoridade 12 ona inklui prezidente autoridade administrativa Ataúru ho ninia sekretária munisipál.

“Kada sekretária ida asume ninia papél hanesan administrasaun no finansa oinsá mak nia jere Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ne’ebé liuhusi Komisaun Revizaun Orsamentu Polítika (KROP) no planu asaun anuál iha nível lokál no identifika rekursu ne’ebé iha salarialmente kuadru pesoál hira tuir ida-idak nia grau, no halo mapamentu pesoál no planu asaun anuál ba formasaun rekursu umanu, planu investimentu anuál, planu aprovizionamentu annual”, akresenta.

Diretór ne’e dehan kompeténsia ne’ebé imputa ona, hanesan sasukat kapasidade ba pessoa ne’ebé lidera instituisionál. Ba sekretária segundu ne’e ko’alia planu dezenvolvimentu integradu munisipál, ko’alia kona-ba munisípiu nia investimentu ba saida, rekursu umanu, aspeitu sósiu ekonómiku, depois halo planu ba kurtu, médiu no longu ne’e saida. Hafoin ida ne’e aprezenta ba komisaun konsellu koordenasaun munisipál, tuur hamutuk fó opiniaun no teknikamente elabora planu ida ne’e lidera husi sekretária asuntu planeamentu investimentu munisipál.

“Ida fali investimentu ne’e boot, oinsá nia bele asesu ba fundu infraestrutura atu finansia ba saida, ita ko’alia kona-ba podér lokál infraestutura iha ona ka-la’e, uma ba asembleia lokál no uma ba administrasaun lokál iha ona ka-la’e, oinsá nia bele planea asembleia ne’e, bazea ba lei eleisaun munisipál bainhira, iha karik iha ona kondisaun, preparasaun ida ne’e mak agora daudaun ita la’o”, tenik.

Ida seluk ba asuntu sosiál hanesan dezastre nuturál halo planun jestaun no identifika área risku dezastre naturál no intervensaun emerjénsia, ida ne’e mak kapasidade instituisionál. Papél polítika Governu nian ne’ebé depozita ba prezidente autoridade no sekretária na’in tolu, hanesan Sekretária asuntu finansa mak asegura.

Aleinde ne’e, MAE no no entidade seluk deskonsentra tan ona serbisu 19 ba munisípiu sira. “Serbisu munisipál 19, iha 10 mai husi liña ministeriál ne’ebé destakadu deskonsentra iha faze primeiru ba ona munisípiu, iha estatál rasik mós iha hela sia foin daudaun liuhusi Governu da-sia liuhusi ministru MAE, fulan marsu 2024 fó tun tan Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) agrupa ho autonómia serbisu ualu  ne’e sai sia ona, entaun hamutuk ida ne’e mak 19 ba iha munisípiu”, nia fó sai.

Atuál Governu muda pirámide uluk kuandu preparasaun ba deskonsentrasaun administrativa uituan-uituan mak tun ba kraik tanba koko, maibé Governu agora mai muda estatutu autoridade munisipál no grupu tékniku ministeriál fó hotu ba kraik ona no nia iha de’it ona polítika oinsá mak halo formasaun bainhira pedidu mai pronto, fó asisténsia no akompañamentu, monitorizasaun avaliasaun serbisu ne’ebé desentraliza ba kraik ona.

Nia dehan, hanesan sekretária asuntu finansa oinsá jere administrasaun autoridade ida nian finansiamentu orsamentu tuir kategória ne’ebé iha ho relatóriu diretamente asesu sistema ho Ministériu Finansa la liuhusi MAE, no autoridade sira mak aprezenta ida-idak nia orsamentu iha KROP, Ministériu Finansa no debate iha Parlamentu Nasionál, hanoin ida ne’e mak faze preparatóriu podér lokál.

Preparasaun seluk mak balkaun úniku instala ona iha Baukau, Manatutu no sei alarga munisípiu hotu no tempu badak sei inagura iha Ataúru tanba instalasaun preparadu hotu ona.

“Iha ne’eba atendimentu integradu, iha balkaun úniku ko’alia kona-ba serbisu munisipál 19 iha hotu no orsamentu hira mak jere, nia supervizaun mai husi portál munisipál transmite hatama ba iha balkaun úniku iha hotu ne’eba, no iha ne’eba sidadaun hirak mak asesu ba billete identidade, pasaporte, kartaun eleitorál, atendimentu la’o oinsá, ida ne’e mak objetivu lori Governu besik ba populasaun”, realsa.

Nia hatutan, nível munisipál iha ona portál munisipál kada profile munisípiu ida-idak ho mós ninia potensialidade hanesan agrikultura ho seluk tan.

Tuir nia presiza haree avaliasaun, kondisaun mínima munisípiu sira atu altera lei ne’ebé iha hanesan lei desentralizasaun administrativa no podér lokál, lei finansa munispál, eleisaun kámara munisipál, hodi bele tuir kondisaun atuál.

MAE prepara hela matéria ba avaliasaun mínima kondisaun munisípiu atu futuru implementa desentralizasaun administrativa no podér lokál rasik.

“Agora mai IX Governu halo avaliasaun kondisaun ezistente saida mak iha tiha kraik ona, installa ona saida-saida, estruturamente prenxe ona ka-la’e, xefe departamentu no seksaun hira, to’o postu nia mós iha diploma ministeriál 86 iha ne’eba iha seksaun haat no unidade sia, installa hotu ona ka-la’e, ko’alia kona-ba futuru estabelesimentu podér lokál, ema ne’e preparadu no installadu ka-la’e, ida ne’e mak alvu”, akresenta.

Ho avaliasaun kondisaun mínimu ne’e bele ona ka-la’e ne’e politikamente pronúnsia ba públiku katak, munisípiu ne’e preparadu ona atu hakat ba podér lokál, nune’e ida ne’e faze preprarasaun no avaliasaun kondisaun minima sei hahú iha tinan ne’e.

MAE nia prioridade tinan ne’e kontinua reforsa serbisu munisípiu sira aselera prosesu foku preparasaun no fasilita formasaun aprovizionamentu no planeamentu, jestaun orsamentu públiku, kapasitasaun jestaun finansa públika, balkaun úniku, kria sistema informasaun integradu suku no aldeia, ida ne’e hodi aselera implementasaun desentralizasaun administrativa no podér lokál.

Notísia relevante: Governu kontinua servisu ba kondisaun mínimu prosesu desentralizasaun-poder lokál

Jornalista       : Nelson de Sousa

Editora           : Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!