DILI, 05 fevereiru 2025 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten desizaun ne’ebé Prezidente Estadu Unidu Amérika (EUA), Donald Trump, foti hodi taka Ajénsia inrernasionál sira hanesan USAID no seluk tan la fó impaktu ba Timor-Leste, tanba nasaun ne’e iha nia Orsamentu Jerál Estadu (OJE) kada tinan 100%..
Notísia Relevante: Polítika EUA la fó impaktu ba relasaun bilaterál ho Timor-Leste
“La fó impaktu tanba orsamentu kada tinan 100% ita-nian, ita-nia OJE mak hodi halo ita-nia dezenvolvimentu hanesan tau ba saúde, edukasaun, infrastrutura, saláriu, la’ós osan mai husi ajuda parseiru sira, Ne’e ita-nian rasik, ne’ebé laiha impaktu,” Xefe Estadu ne’e hateten ba jornalista sira iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, kuarta ne’e.
Xefe Estadu ne’ e ladún preokupa, tanba Timor-Leste bele buka parseiru seluk tanba durante ne’e sira-nia apoiu sira-ne’e ho intensaun haree liu ba sira-nia interrese rasik.
PR Horta dehan, desizaun ne’e só nasaun tolu (3) mak taka permanente hanesan Jordania, Egipto no Israel, maibé nasaun sira seluk ne’e durante fulan tolu nia laran sei halo avaliasaun.
“Ida-ne’e ha’u hanoin di’ak-liu ita mós halo avaliasaun para haree parseiru sira ita hakarak kontinua ou lae,” Horta dehan.
Tuir Horta, orsamentu ne’ebé mai husi parseiru internasionál sira barak liu gasta de’it ba estudu hodi selu sira-nia ema rasik ho montante boot no uitoan liu mak ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu.
“Karik iha impaktu ba ONG balun ne’ebé sempre simu osan husi ajénsia hirak ne’e, sira simu osan atu halo saida, hodi ko’alia kona-ba direitu umanu, hodi ko’alia kona-ba korupsaun. Sira-ne’e mak sei lakon maibé Governu ka Estadu laiha no laiha impaktu ida,” nia dehan.
Desizaun ne’ebé Trump foti
Iha Janeiru 2025, hafoin eleitu fali nu’udar Prezidente Estadu Unidu Amérika nian, Donald Trump halo desizaun lubuk ida-ne’ebé mak halo ema hakfodak no polémika.
Prezidente Donald Trump nia administrasaun presiona hela USAID atu serbisu ho nia kona-ba oinsá atu muda Washington nia alokasaun ajuda sira iha mundu tomak hodi aliña ho nia polítika “Amérika Primeiru”. Iha nia memorandu, Trump ameasa atu foti asaun hasoru funsionáriu sira-ne’ebé ignora orden.
Antes ne’e, iha 19 janeiru 2025, haruka ona memo ida-ne’ebé makaas ba pesoál USAID liu rihun 10 hodi orienta sira atu hapara ‘serbisu’, atu nune’e ajuda Estadu Unidu nian iha mundu tomak bele konjela temporáriu. Memo ne’e hein katak USAID nia funsionáriu sira bele ajuda ho objetivu sira Trump nian.
Dezde simu pose nu’udar Prezidente Estadus Unidu nian, Trump foti ona pasu sira hodi kumpre promesa sira hodi reforma burokrasia ida-ne’ebé Trump fiar katak frajil durante nia administrasaun 2017-2021. Nia mós atribui fali ka hasai ona funsionáriu públiku atus resin iha instituisaun lubuk ida iha Estadu Unidu.
Polítika foun lubuk ida mak implementa, inklui polítika esterna sira hanesan hasai EUA husi Akordu Klimátika Paris nian, OMS, hakotu aplikasaun automátika sidadania EUA nian ba sira-ne’ebé moris iha EUA, arranju sira admisaun refujiadu nian, implementa tarifa sira iha Polítika komérsiu “Amérika Primeiru”, no avalia hela ninia ajuda estranjeiru.
Ho desizaun hirak ne’e, Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), iha tersa (21 janeiru 2025, hato’o ninia lamentasaun kona-ba desizaun Prezidente Estadu Unidu Amérika, Donald Trump, hodi hasai Estadu Unidu husi organizasaun ne’e.
OMS hala’o papél krítiku ida hodi proteje saúde no seguransa ema sira-nian iha mundu tomak, inklui povu Amerikanu, hodi rezolve kauza prinsipál sira moras nian, harii sistema saúde sira-ne’ebé forte liu no deteta, prevene no hatán ba emerjénsia saúde sira.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes