DILI, 04 fevereiru 2025 (TATOLI)—Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Bendito Freitas, hateten polítika no desizaun ne’ebé foti husi Prezidente Estadu Unidu Amérika (EUA), Donald Trump, hodi hapara doasaun ba nasaun probreza sira iha mundu liuhusi nia ajénsia internasionál sira la fó impaktu ba relasaun bilaterál ho Timor-Leste.
“Ida-ne’e la fó impaktu ba ita-nia kooperasaun billaterál ho Estadu Unidu, ita-nia relasaun di’ak loos no laiha problema. Kona-ba desizaun sira hasai ne’e normál,” Ministru Bendito hateten ba jornalista sira iha edifisiu MNEK Dili, tersa ne’e.
Tuir informasaun ne’ebé iha, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta buka meiu hela atu ko’alia direita ho nia omologu Prezidente EUA Donald Trump.
Desizaun ne’ebé Trump foti
Iha Janeiru 2025, hafoin eleitu fali nu’udar Prezidente Estadu Unidu Amérika nian, Donald Trump halo desizaun lubuk ida-ne’ebé mak halo ema hakfodak no polémika.
Prezidente Donald Trump nia administrasaun presiona hela USAID atu serbisu ho nia kona-ba oinsá atu muda Washington nia alokasaun ajuda sira iha mundu tomak hodi aliña ho nia polítika “Amérika Primeiru”. Iha nia memorandu, Trump ameasa atu foti asaun hasoru funsionáriu sira-ne’ebé ignora orden.
Antes ne’e, iha 19 janeiru 2025, haruka ona memo ida-ne’ebé makaas ba pesoál USAID liu rihun 10 hodi orienta sira atu hapara ‘serbisu’, atu nune’e ajuda Estadu Unidu nian iha mundu tomak bele konjela temporáriu. Memo ne’e hein katak USAID nia funsionáriu sira bele ajuda ho objetivu sira Trump nian.
Dezde simu pose nu’udar Prezidente Estadus Unidu nian, Trump foti ona pasu sira hodi kumpre promesa sira hodi reforma burokrasia ida-ne’ebé Trump fiar katak frajil durante nia administrasaun 2017-2021. Nia mós atribui fali ka hasai ona funsionáriu públiku atus resin iha instituisaun lubuk ida iha Estadu Unidu.
Polítika foun lubuk ida mak implementa, inklui polítika esterna sira hanesan hasai EUA husi Akordu Klimátika Paris nian, OMS, hakotu aplikasaun automátika sidadania EUA nian ba sira-ne’ebé moris iha EUA, arranju sira admisaun refujiadu nian, implementa tarifa sira iha Polítika komérsiu “Amérika Primeiru”, no avalia hela ninia ajuda estranjeiru.
Ho desizaun hirak ne’e, Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), iha tersa (21 janeiru 2025, hato’o ninia lamentasaun kona-ba desizaun Prezidente Estadu Unidu Amérika, Donald Trump, hodi hasai Estadu Unidu husi organizasaun ne’e.
OMS hala’o papél krítiku ida hodi proteje saúde no seguransa ema sira-nian iha mundu tomak, inklui povu Amerikanu, hodi rezolve kauza prinsipál sira moras nian, harii sistema saúde sira-ne’ebé forte liu no deteta, prevene no hatán ba emerjénsia saúde sira.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes