VIQUEQUE, 05 fevereiru 2025 (TATOLI)—Prezidente Konsellu Kombatente Livertasaun Nasionál (CCLN, sigla portugés) munisípiu Viqueque, Adriano Camara ‘Lentil’, hateten veteranu munisípiu Viqueque prontu apoiu autoridade sira simu polítika podér lokál no dezentralizasaun administrativa hodi dezenvolve munisípiu Viqueque.
“Kona-ba polítika atu atu implementa podér lokál no dezentrelizasaun adeministrativa iha Viqueque ne’e, ami veteranu sira-ne’e prontu apoiu autoridade sira hodi simu podér lokál tanba polítika ne’e di’ak no fasil ba ita atu dezenvolve ita-nia munisípiu,” Prezindente CCNL ne’e hateten ba Agência Tatoli iha edifísiu CCLN, Viqueque Vila, kuarta ne’e.
Nune’e, nia dehan, se Governu sentrál entrega duni podér lokál no dezentralizasaun administrativa ba ita, parte veteranu ne’e sira sei koopera no kolabora ho Governu lokál hodi kontribui ba dezenvolvimentu sira-ne’ebé implementa iha Viqueque.
Tanba ne’e, nia haten, Governu ninia planu saida de’it mai Veteranu tenke koopera hodi hala’o dezenvolvimentu ne’e la’o ho di’ak.
“Ohin loron, ita haree dezenvolvimentu la’o iha Viqueque seidauk másimu, estrada iha kapitál Viqueque laran sei aat. Tanba ne’e, implementasaun podér lokál sai oportunidade ba ita bele hadi’a lalais infraestutura sira-ne’ebé aat ne’e sai di’ak,” nia dehan.
Aleinde ne’e, nia dehan, veteranu sira sei komtribui mós ba parte segurnasa liuliu apoia Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) hodi hametin pás no establidade iha rai Viqueque ne’e.
“Ida-ne’e mak sai importante ba veteranu sira. Ami veteranu prontu simu ba planu saida de’it mak mai husi Governu nian. Nune’e, veteranu nia komtribuisaun hodi kria pás, atu dzenvolvimentu la’o ba oin,” nia hateten.
Kona-ba lei Nú. 23/2021 loron 10 fulan-novembru, lei podér lokál no desentralizasaun administrativu, Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) prevee katak organizasaun Administrasaun Públika tuir prinsípiu desentralizasaun administrativa.
Husi artigu 72 Lei Fundamentál katak Podér Lokál forma husi entidade jurídika sira ho baze territoriál, ekipadu ho sira-nia órgaun reprezentativu rasik, ne’ebé nia organizasaun, kompeténsia, funsionamentu no kompozisaun determina husi lei no kumpre dispozisaun konstitusionál sira-ne’ebé temi ona.
Lei kona-ba Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa estabelese konjuntu kna’ar sira-ne’ebé tenke hala’o no kbiit sira-ne’ebé munisípiu sira tenke ezerse, no mós modelu orgániku ida-ne’ebé adekuadu ba realidade no espesialiddae ba ita-nia rain nian.
Órgaun reprezentativu sira husi Podér Lokál mak Konsellu Sidade, hanesan órgaun deliberativu, Prezidente Munisípiu hanesan órgaun ezekutivu, responsável ba hala’o deliberasaun sira hosi Konsellu Sidade no ba jestaun superiór husi servisu munisipál sira no Vise-Prezidente hanesan órgaun apoiu Prezidente nian. Ne’e konsagra mós eleisaun ba Prefeitu no deputadu munisípiu sira liuhosi sufrájiu universál, livre, direta, sekretu no periódiku.
Harii mós Konsellu Konsultivu Munisipál, hanesan órgaun konsulta ba Asembleia Munisipál, ne’ebé halibur trimestrál reprezentante sira husi setór justisa no sosiál sira husi komunidade munisípiu sira no ne’ebé sei responsável ba pronúnsia kona-ba proposta sira Planu Dezenvolvimentu nian, Atividade Anuál, Planu Orsamentu Munisipál, Relatóriu Atividade, Relatóriu Kontas no mós kona-ba proposta ba planu ordenamentu territoriu no dezenvovlimentu husi setór privadu ekonomia nian iha área rurál sira.
Notísia Relevante: CCITL Viqueque prepardu apoiu polítika implementasaun poder lokál-dezentralizasaun administrativa
Jornalista : Vitorino Lopes da Costa
Editór : Cancio Ximenes