DILI, 06 fevereiru 2025 (TATOLI)—Plan International Timor-Leste no Governu liuhosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Provedor dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ) no INDDICA, kinta ne’e, lansa programa direitu labarik ho tema ‘Livre atu sai ó-nia an rasik, fó kbiit ba labarik sira ne’ebé vulnerável liu atu reklama sira-nia direitu’.
“Lansamentu ba programa ne’e ami hetan apoiu finanseiru husi Uniaun Europeia, ne’ebé nu’udár kolaboradór, no Plan International ne’ebé lidera programa ne’e, maibé mós kolabora ho organizasaun lokál rua hanesan Mane ho Vizaun Foun no Ba Futuru,” Diretora Ezekutiva Organizasaun ba Futuru, Judit Maria de Sousa dehan ba jornalista sira iha Hotel Timor.
Nia esplika, fundu ba programa ne’e apoiu hosi Uniaun Europeia besik millaun $1. Programa ne’e sei hala’o durante tinan tolu, hahú hosi fulan-fevereiru ne’e to’o iha janeiru 2028,” nia haktuir.
Programa ne’e foku liubá munisípiu haat mak hanesan Baucau, Manufahi, Ermera no Dili.
Entretantu, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores hateten katak polítika protesaun direitu labarik nian hakerek ona iha Konstituisaun RDTL, iha ne’ebé labarik idak-idak iha direitu atu asesu bá eskola no seluk-seluk tan.
“Daudaun ne’e, MSSI serbisu maka’as hodi kolabora ho organizasaun lokál no internasionál hotu-hotu hodi garantia no proteje labarik sira-nia direitu,” nia informa.
Nune’e mós, Prezidente Institutu Protesaun Direitu Labarik (INDDICA-sigla portugés), Dinorah Granadeiro informa ema hotu iha responsabilidade atu proteje direitu labarik vulnerável sira, la haree ba labarik nia aparénsia fízika no jéneru.
“Nu’udár Prezidente INDDICA, ha’u apela ba ema hotu atu iha responsabilidade iha kapasitasaun ba labarik sira ne’ebé vulnerável atu labele ta’uk ko’alia ba sira-nia direitu, bainhira sira iha situasaun difísil hanesan hasoru violénsia hosi ema ne’ebé de’it,” Dinorah dehan.
Iha fatin hanesan, Provedor dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres sente orgullu ho Plan International no organizasaun lokál sira seluk, ne’ebé lansa programa hodi haree ba direitu labarik nian, liuliu iha edukasaun, iha ne’ebé sei iha labarik barak ne’ebé seidauk asesu edukasaun.
“Hanesan iha tempu ne’ebá, sei iha labarik barak hela iha dalan ninin, feto klosan balun, tanba kondisaun fízika, hetan bullying husi sosiedade. Ida-ne’e maka situasaun ida-ne’ebé governu no família sira seidauk kontribui ho sufisiente atu asegura protesaun ba labarik sira,” nia esklarese.
Konstituisaun RDTL artigu 18 garante Protesaun ba labarik-oan sira, iha-ne’ebé define:
- Labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál husi família, komunidade, no mós Estadu, liuliu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál no esplorasaun.
- Labarik sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekoñese, hanesan direitu sira ne’ebé hakerek ona iha konvensaun internasionál, ne’ebé Estadu aprova no simu ona ka ratifika filafila.
- Labarik hotu-hotu ne’ebé moris iha kazamentu nia laran ka lae, iha direitu hanesan kona-ba protesaun sosiál.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Xisto Freitas da Piedade