DILI, 12 Fevereiru 2025 (TATOLI)–Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) hato’o pontu ualu ba proposta-lei númeru 14/VI/(2a) Lei Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu (LEO) no Jestaun Finanseira Públika.
“Kona-ba alterasaun ne’e, Banku Sentrál la fó espesífiku ba matéria lei ne’e, maibé iha hanoin balun hakarak hato’o iha pontu ualu,” Governadór BCTL, Helder Lopes, hato’o durante audiénsia públika ba proposta-lei ne’e ho Komisaun C ne’eb’e trata asuntu Finansa Públika iha Parlamentu Nasionál (PN), kuarta ne’e.
Nia hato’o hanoin dahuluk, katak nasaun ida halo polítika fiskál no polítika monetáriu, ida-ne’e aplika mós ba Timor-Leste, infelizmente daudaun Timor-Leste seidauk iha polítika monetáriu maski polítika fiskál halo hela, ida-ne’e mak kompeténsia Ministériu Finansa (MF) nian.
Notísia relevante : Komisaun C halo audiénsia públika ba alterasaun artigu hamutuk 38 LEO
Daruak, polítika fiskál iha komponente prinsipál mak reseita, impostu, despeza, ne’ebé despeza ne’e kobertura ba buat tolu hanesan orsamentu, ezekusaun no relatóriu hodi asegura sustentabilidade.
Datoluk, mak revizaun proposta-lei ne’e nu’udar parte ida husi reforma fiskál jestaun finansa públika ne’ebé estipula iha programa Governu nian, nune’e agora Governu liuhusi MF aprezenta.
Governadór hato’o pontu dahaat, liga ba proposta-lei kona-ba despeza ninian, hanesan polítika fiskál foku ba impostu no despeza. Agora proposta-lei ne’e ko’alia kona-ba despeza ne’ebé buat balun husi perspetiva makro no perspetiva ekonomia kontribui mak iha artigu balun ne’ebé mak aprezenta kona-ba projesaun ekonómika no orsamentu.
Iha artigu balun prosesu preparasaun orsamentál, prosesu ezekusaun orsamentál depois relatóriu no auditória.
“Entaun ho ida-ne’e, ha’u bele hateten, importante tanba ita-nia ekonomia sei domina ho polítika fiskál, katak despeza públika nune’e husi polítika fiskál, lei ida-ne’e regula polítika fiskál, ida-ne’e importante tebes bainhira lei ne’e aprova,” nia tenik.
Pontu dalimak, mak prinsípiu plurianuál sei kontribui ba ekonomia ida ne’e estipula iha artigu 3 katak, aleinde iha prinsípiu anuál iha mós prinsípiu plurianuál, liuliu perspetiva médiu prazu orsamentu ba makro ekonomia nian.
“Ida-ne’e importante tebes tanba lei ne’e aprova proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) Governu aprezenta liuhusi MF iha ne’ebá dokumentu sira aprezenta proposta orsamentu anuál, aleinde fó perspetiva ba médiu prazu ida-ne’e fó hanoin balun serteza ba autór ekonomika sira, liuliu ba setór privadu,” Governadór hato’o.
Daneen, proposta husi Banku Sentrál nian atu aselera altera lei impostu, tanba ne’e ko’alia kona-ba gasta osan maibé tenke buka osan.
“Tanba ne’e kompeténsia Ministériu Finansa no Komisaun C tanba reseita doméstika kiik tebes,” Helder Lopes, katak.
Dahitu, Fundu Petrolíferu sei kontinua sai fonte prinsipál ba OJE, nune’e husu Governu atu aumenta kolesaun reseita doméstika nune’e presiza aselera alterasaun lei impostu.
No ikus liu, Banku Sentrál iha prontidaun atu halo investimentu ba fundu rezerva seguransa sosiál hodi asegura sustentabilidade.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina