iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Uniaun Europeia apoiu Komisaun C haree lejizlasaun ba adezaun ASEAN

Uniaun Europeia apoiu Komisaun C haree lejizlasaun ba adezaun ASEAN

Edifísiu Parlamentu Nasionál. Imajen Tatoli/António Gonçalves

DILI, 19 Fevereiru 2025 (TATOLI)–Komisaun C iha Parlamentu Nasionál (PN) ne’ebé trata asuntu Finansa Públika, kuarta ne’e, simu audiénsia ho reprezentante Uniaun Europeia (UE) no International Trade Center (ITC) hodi diskute kooperasaun serbisu hodi haree ba lejizlasaun ne’ebé Timor-Leste presiza kumpre ba adezaun Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés).

“Ohin, Komisaun enkontru ho reprezentante husi Uniaun Europeia nian nomós organizasaun International Trade Center ne’ebé organizasaun ne’e hetan finansiamentu husi fali UE depois fó serbisu halo kooperasaun ho Parlamentu,” Prezidente Komisaun C, Cedelízia Farria dos Santos, hato’o hafoin ramata sorumutu, iha sala Komisaun iha PN.

Nia dehan, UE halo ona kooperasaun ho PN durante tinan-tolu maibé nia serbisu loloos hahú iha tinan 2025, entaun iha sorumutu ne’e ko’alia kooperasaun ne’ebé iha ona, nune’e sira sei fó apoiu mai Komisaun hanesan atividade ne’ebé Komisaun sei organiza hanesan semináriu nasionál ida iha fulan-maiu agora, ne’ebé Deputadu sira hotu sei partisipa inklui konvida mós Deputadu sira husi Tailándia.

“Ami foin daudaun halo fiskalizasaun ba iha Ministériu Finansa, ita sei halo alterasaun ba lei IVA, lei impostu, no lei tributária ne’ebé Governu sei lori mai, ita presiza halo uluk semináriu halo preparasaun bainhira lei sira ne’e mai,” nia akresenta.

Notísia relevante : Governu aprova proposta adezaun ba akordu kuadru ASEAN

Hafoin Timor-Leste tama ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no ASEAN, sei iha impaktu ba impostu ezistente, balun bele aumenta no hatun no balun laiha.

“Entaun ita presiza rona informasaun husi nasaun ASEAN sira seluk ne’ebé iha ona esperiénsia kona-ba ida-ne’e hodi bele partilla mai ita hodi bainhira redús karik impaktu ruma ba ita-nia reseita oinsá,” nia tenik.

Deputadu sira husi Tailándia sei partilla esperiénsia no sei apoiu Komisaun C halo estudu komparativu iha Tailándia.

“Nune’e ita bele hatene lei husi nasaun ne’ebá oinsá molok ita adere ba ASEAN, ne’e Parlamentu mós tenke iha ona hanoin no preparasaun bainhira ita halo alterasaun ba ita-nia lei no prodús tan lei foun,” Reprezentante povu ne’e katak.

UE mós sei apoiu parte legál hanesan iha dokumentu ruma tama iha komisaun no komisaun bele haruka ba sira hodi halo analiza de’it.

Aleinde ne’e, sei fó apoiu tékniku ba PN nian tomak atu ba halo formasaun iha rai-laran no rai-li’ur.

Durante enkontru, parte UE hato’o katak iha lei barak hanesan iha lei impostu mak tenke altera tanba Timor-Leste iha faze pos-adezaun ba OMK.

“Bainhira ita tama ona iha ASEAN ne’e iha buat barak mak ita sei hetan benefísiu no iha buat balun mós ita sei hetan impaktu husi buat sira ne’e.

“Nune’e sira sujere atu haree buat hirak ne’e antes hodi antisipa molok ita implementa,” Deputada haktuir.

Jornalista     : Nelson de Sousa

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!