DILI, 21 Fevereiru 2025 (TATOLI)—Komisáriu Komisaun Antí Korrupsaun (CAC-sigla portugés), Rui Pereira dos Santos, hateten CAC nu’udár instituisaun Estadu ne’ebé halo kna’ar ba prevensaun no investigasaun sei menus rekursu umanu liuliu investigadór ba kazu krime korrupsaun.
Maski nune’e, tuir nia katak durante ezisténsia Komisaun Antí Korrupsaun ba dala 15 hanesan órgaun polísia kriminál ba prevensaun no investigasaun, kontinua firme ba kombate korrupsaun.
“Dezafiu nu’udár instituisaun Estadu ninan, primeiru rekursu umanu iha área prevensaun investigasaun kriminál no mós iha kooperasaun ita tenke eleva nafatin, liuliu formasaun ba funsionáriu sira, tantu sira ne’ebé mak ita fornese formasaun liuhusi orsamentu jerál Estadu no mós formasaun ne’ebé mak ita-nia parseiru sira fó,” Rui hateten iha nia intervensaun durante serimónia aniversária ezisténsia CAC ba dala 15, ne’ebé halo iha edifísiu CAC, Faról, sesta ne’e.
Komisáriu CAC esplika, durante ezisténsia CAC iha tinan 15, CAC atende kazu tuir papél ne’ebé lei fó ba CAC hanesan halo prevensaun no atende kazu krime korrupsaun.
Nia hatutan, ba kazu krime korrupsaun, CAC atende ona kazu barak no iha barak mak CAC seidauk konsege atende.
“CAC la tau distinsaun ba kazu boot mak prioridade ka kazu ki’ik mak prioridade. Maibé, ba CAC, tenke kumprimentu ba Kódigu Prosesu Penál. Serbisu tenke haree ba lei sira-ne’e. Portantu, ba kazu boot-boot sira, ninia prosesu la’o hela,” nia adianta.
Notísia relevante: CAC sensibiliza lei medida prevensaun-kombate korrupsaun ba kargu xefia sira
Nia dehan, ba kazu korrupsaun ne’ebé CAC atende hela mak kazu ró Haksolok, aviaun ninian, prosesu investigasaun ba kazu rezidénsia Fulolo inklui projetu ne’ebé liga ho Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA).
“Husi kazu sira-ne’e, iha kazu lima mak ita haruka ona bá Ministériu Públiku no iha balun mak Ministériu Públiku haruka filafali mai para ita kontinua kompleta ninia konkluzaun. Kazu balun ne’ebé mak laiha konkluzaun katak laiha prova ne’ebé sufisiente atu alega ema ruma, ami enkamiña fali bá Ministériu Públiku tanba sira mak na’in ba prosesu,” nia esplika.
Iha fatin hanesan, Vise Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa husu ba Komisaun Antí Korrupsaun tenke serbisu tuir lei númeru: 7/2009 kona-ba kriasaun Komisaun Antí Korrupsaun nian inklui lei númeru: 7/2020 kona-ba Lei Medida Prevensaun Kombate Korrupsaun (MPCC-sigla portugés).
“Komisaun Antí Korrupsaun tenke hatudu vontade polítika hodi ezekuta lei númeru: 7/2009 inklui lei númeru: 7/2020 ba boa governasaun no kombate korrupsaun. Tanba, funsionáriu CAC, komisáriu no adjuntu na’in rua ne’e forsa tomak Estadu nian,” nia haktuir.
Governante ne’e hateten lei Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun númeru: 7/2020 ne’e sufisiente ona atu investiga kazu krime korrupsaun sira.
Aleinde ne’e, Ministru Justisa, Sergio Honai husu ba Komisaun Antí Korrupsaun nafatin hatudu barani hanesan órgaun polísia kriminál ne’ebé atende kazu krime korrupsaun ka kombate korrupsaun.
Governante ne’e lori IX Governu Konstitusionál nia naran parabeniza aniversária CAC ba dala sanulu resin-lima.
“Lori IX Governu Konstituisionál nian naran hakarak kongratula Komisaun Antí Korrupsaun ne’ebé selebra nia ezisténsia ba dala 15,” nia kongratula.
Jornalista: Natalino Costa
Editór: Xisto Freitas da Piedade





