iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

Fósil ‘iktiosauru’ ne’ebé deskobre iha Kailaku iha faze investigasaun husi peritu sira

Fósil ‘iktiosauru’ ne’ebé deskobre iha Kailaku iha faze investigasaun husi peritu sira

Prezidente IGTL, Job Brites dos Santos. Foto TATOLI/Francisco Sony.

DILI, 19 Marsu 2025 (TATOLI) – Fósil ne’ebé Institutu Jeosiénsia Timor-Leste (IGTL, sigla portugés) deskobre iha foho Lesululi, iha suku Atudara, postu administrativu Kailaku, munisípiu Bobonaru, nia amostra haruka ona bá iha Universidade Uppsala iha Suésia no Oslo iha Noruega hodi halo investigasaun kle’an.

Prezidente IGTL, Job Brites dos Santos, relata katak estudu ne’e identifika fósil ichthyosaurus ka iktiosauru ho idade (estima) millaun 250, tuan liu dinosauru.

“Agora peritu sira halo estudu detallu iha Oslo no Upssala, tempu badak sei haruka mai”, dirijente ne’e informa ba TATOLI, iha City 8, Manleuana.

Nia esplika katak deskobrimentu ba fósil ne’e, iha 2021, bainhira ekipa ida bá halo peskiza ba prospesaun mina no gás, iha fatuk sedimentáriu nian.

“Sira hetan fósil ida, ruin-boot no sira konfuzaun, entaun ami iha kooperasaun ho universidade sira iha Austrália UWA [The University of Western Australia] Perth, konvida profesór sira no ho sira-nia ajuda ami koopera tan ho profesór sira husi Uppsala University-Swedia no University of Oslo iha Noruega. Sira mai ajuda halo primeira eskavasaun iha 2022, iha covid nia laran no momentu ne’ebá IGTL sei IPG hela”, nia dehan.

Depoizde eskavasaun, lori amostra sira ne’e bá no daudaun iha hela Universidade Uppsala no Oslo atu peritu sira halo estudu ida profundu.

Job Brites salienta katak fósil iktiosauru ne’e mate ho grupu no la’ós ida de’it. “Ichthyosaurus momentu liu iha área Kailaku. Iha [tinan] millaun 250 bá kotuk ne’e tasi hela, katak Timór iha tasi okos hela. Ha’u fiar ikan purba la’o grupu no nia tuan liu dinosauru millaun 150 bá kotuk. Nia domina mundu iha momentu ne’ebá, entaun nia la’o grupu no to’o iha área ne’ebá”, esplika.

Fósil ne’e sei iha faze estudu hodi bele identifika nia kauza mate “parese mudansa klimatika, hahán laiha, inan, oan, aman ne’e mate hotu no nia distribuisaun laterál kilómentru ida ne’e sira de’it iha foho Kailaku nia lolon. Agora, ita buka hatene detallu kondisaun jeolojia no klima iha momentu ne’ebá. Saida mak halo nia mate, no ida-ne’e sientista sira-nia serbisu”, realsa.

Tuir Job Brites, ba dahuluk iha Timor-Leste hetan iktiosauru moris iha emisfériu súl, tanba mundu ne’e tuir liña ekuadór, ne’ebé fahe ba rua. Baibain deskobrimentu anteriór, inktiosauru moris de’it iha emisfériu norte hanesan iha Noruega, Rúsia no Suésia.

“Iha southern hemisphere [emisfériu súl], primeira vez hetan iha Timór ho medida boot liu. [Deskobrimentu sira] antes metru 12, metru 20. Ita-nia metru 40 no ida-ne’e sai deskobrimentu mundiál no sientista mundiál ne’ebé iha paixaun ba estudu fósil hotu-hotu mai iha ne’e hodi mellora liután estudu ne’e”, dehan.

Job Brites hatutan katak haree ba deskobrimentu fósil ne’e bele fó benefísiu ba Governu, bainhira prepara kondisaun ba fatin maka bele atrai turista sira atu bá vizita, tanba iha mundu área sira ne’e ema halo sai jeoturizmu.

Ho ida-ne’e maka IGTL buka ona maneira oinsá halo preparasaun hodi rejista fatin ne’e iha UNESCO atu sai hanesan sítiu patrimóniu jeolójiku ka geoheritage mundiál.

“Agora iha prosesu nia laran. Hela UNESCO deklara katak ne’e sítiu mundiál ida no labele estraga”, adianta.

Notísia relevante: Institutu Jeosiénsia Timor-Leste identifika bee-manas iha fatin 17

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!